SrÄani pejsmejker
veštaÄki elektriÄni stimulator srca Srce je mišić koji je u stanju da neprekidno pumpa krv, tokom Äitavog života. Pod uobiÄajenim okolnostima, ova funkcija je ritmiÄna i potpuna. Nažalost, mnoge bolesti i hemikalije mogu da utiÄu na srce i izazovu poremećaje u srÄanom ritmu. Takvi poremećaji nazivaju se aritmije. Aritmije mogu biti brze (tahiaritmije-više od 100 otkucaja u minuti) i spore (bradiaritmije-manje od 60). Veliki broj tahiaritmija može biti kontrolisan pomoću lekova, dok na bradiaritmije lekovi slabo utiÄu, i obiÄno je neophodan mehaniÄki ureÄ‘aj koji bi stimulisao rad srca i omogućio normalne kontrakcije srÄanog mišića, uÄestalošÄ‡u dovoljnom da obezbedi adekvatno snabdevanje organizma krvlju. Dakle, cilj stimulacije srÄanog mišića je uspostavljanje pravilnog ritma, pa se zbog toga stimulator naziva pacemaker (davaÄ ritma). Srce ima Äetiri šupljine-levu i desnu pretkomoru i levu i desnu komoru. Leva i desna strana srca funkcionišu kao dve pumpe: leva strana pumpa krv bogatu kiseonikom u telo, dok desna strana pumpa dezoksigenisanu krv u pluća, gde se vrši razmena gasova. IzmeÄ‘u pretkomora i komora nalaze se zalisci, dvolisni sa leve strane i trolisni sa desne, i oni ne dozvoljavaju vraćanje krvi u suprotnom smeru. Srce može da pumpa krv kroz telo zbog elektriÄnih impulsa koji se stvaraju u sinoatrijalnom – sinusnom (SA) Ävoru. Impulsi prouzrokuju kontrakciju srca. Srce kuca normalno kada elektriÄni signali putuju od SA Ävora, kroz sprovodni sistem srca do komora, kada kontrakcija komora u stvari predstavlja otkucaj srca. SA Ävor je normalno dominantni, prirodni srÄani pejsmejker. Njegova osetljivost na dejstvo autonomnog nervnog sistema uzrokuje normalno ubrzanje srÄane frekvence za vreme napora i usporenje za vrema odmora i sna.
INDIKACIJE ZA UGRADNJU STALNIH PEJSMEJKERA
Disfunkcija sinusnog Ävora (sick sinus syndrome, SSS) podrazumeva kombinaciju simptoma (vrtoglavica, smetenost, zamor, sinkopa i kongestivna srÄana slabost) uzrokovanih nenormalnom funkcijom SA Ävora. Manifestuje sa kao znaÄajna sinusna bradikardija, sinoatrijalni blok ili sinusni arest. Stalni pejsmejkeri su glavna terapija bolesnika sa simptomatskom disfunkcijom sinusnog Ävora. Za procenu znaÄaja oboljenja atrioventrikularnog (AV) sistema za sprovoÄ‘enje (AV blok I, II ili III stepena, AV disocijacija, blok grana Hisovog snopa) lekar mora da konstatuje: mesto oboljenja, rizik od progresije u kompletni blok, i elektrofiziološku i hemodinamsku stabilnost pomoćnog srÄanog pejsmejkera, distalno od bloka, od Äega zavisi da li će bolesnik sa blokom imati simptome ili ne. Indikacije za implantaciju pejsmejkera kod bolesnika sa promenama AV sprovoÄ‘enja date su u preporukama od strane AmeriÄkog udruženja kardiologa i AmeriÄke asocijacije za srce (ACC/AHA), prema kojoj klasa I znaÄi opšte slaganje da je pejsmejker neophodan, klasa II razliku u mišljenjima o neophodnosti ugradnje stalnog pejsmejkera, a klasa III opšte slaganje da ugradnja pejsmejkera nije indikovana.
ŠTA JE SRÄŒANI PEJSMEJKER?
SrÄani pejsmejker je veštaÄki elektriÄni stimulator koji se sastoji od generatora pulsa i elektrodnog katetera kojim se veštaÄki impulsi prenose do srca. Generator pulsa je mala zapeÄaćena metalna kutija, na baterijsko napajanje, ugraÄ‘ena ispod kože, ispod kljuÄne kosti sa leve ili desne strane. Moderni generatori pulsa imaju težinu oko 20 grama i pogodni su za prepektoralnu, potkožnu implantaciju, koja omogućuje komforan život i punu aktivnost. Elektrodni kateteri su posebni kablovi za sprovoÄ‘enje elektriÄne struje sa dijametrom oko 2-3 mm, a sastavljeni su od konduktora kojim se elektriÄna struja prenosi od generatora pulsa do srca, izolatora koji služi da spreÄi prenos struje na usputne strukture, i elektrode na svom vrhu preko kojih se strujni impulsi direktnim dodirom aplikuju na endokard srca. Postoji nekoliko vrsta pejsmejkera. Privremeni pejsmejkeri su za pacijente koji povremeno imaju problema sa srÄanim ritmom. U ovakvim sluÄajevima pejsmejkeri nisu implantirani, već postoji mali ureÄ‘aj koji je priÄvršÄ‡en za kožu i koji šalje elektriÄne signale do srca. Ostali tipovi pejsmejkera su implantirani u telo. Postoje jednokomorni, dvokomorni,„rate response“ i „demand“ pejsmejkeri. Jednokomorni pejsmejkeri stimulišu ili pretkomoru ili komoru po potrebi. Kod dvokomornih postoje dve žice – jedna u pretkomori i jedna u komori kako bi stimulisao obe. Kada još uvek postoje prirodni otkucaji srca, koriste se „demand“ pejsmejkeri. Oni rade „po potrebi“, nadgledaju aktivnost srca i regulišu otkucaje samo kada opadnu na ispod 60 otkucaja u minuti. „Rate response“ pejsmejkeri imaju specijalne senzore koji prate potrebe tela i mogu da ubrzaju ili uspore ritam rada srca, po potrebi. Pejsmejker kodovi ustanovljeni su radi opisa tipa i funkcije pejsmejkera. Sastoje se od tri do pet latiniÄnih slova. Izbor optimalnog tipa pejsmejkera zavisi od kliniÄkog stanja i tipa bradiaritmije. Dva najÄešÄ‡a tipa su DDD i VVI. Pojava litijum-jonske baterije produžila je rad pejsmejkerske baterije od 10-12 meseci na skoro 10 godina. Danas, pejsmejkeri su postali toliko napredni da su kao mali raÄunari. Mogu da Äuvaju podatke o srÄanom radu pacijenta, mogu da se kontrolišu preko radio frekvencija, Äak i podešavaju srÄani rad u zavisnosti od aktivnosti pacijenta. Pejsmejkeri moraju biti ugraÄ‘ivani u hirurškim uslovima, i to u hirurškim salama ili salama za kateterizaciju. Implantiraju se u uslovima lokalne infiltrativne anestezije, dok pedijatrijski bolesnici ili veoma stare osobe mogu da zahtevaju implantaciju u opštoj anesteziji. Što se tiÄe anatomskog pristupa, današnje preporuke su da prvi pristupni put treba da bude cefaliÄna vena i metod zasecanja, za jednu ili dve elektrode, a alternativni, ili za treću elektrodu, punkcioni metod za potkljuÄnu ili aksilarnu venu.
PRAĆENJE BOLESNIKA SA PEJSMEJKEROM
HroniÄno praćenje bolesnika sa pejsmejkerima zapoÄinje jedan mesec posle implantacije i nastavlja se na 3, 6 ili 12 meseci, zavisno od tipa pejsmejkera, kompleksnosti programskih mogućnosti i stanja baterije.
PEJSMEJKER KOMPLIKACIJE
Neželjena dejstva stalnog pejsmejkera su obiÄno udružena sa neadekvatnom funkcijom ili odsustvom funkcije celokupnog pejsmejker sistema. Od hirurških komplikacija najÄešÄ‡e su hematom, infekcija, dekubitus, akutni pneumotoraks (ili hematopneumotoraks). U pejsmejker komplikacije spadaju i pejsmejker sindrom (zamor, nesvestica, sinkopa i pulzacije na vratu i grudnom košu, a može da bude udružen i sa veoma teškim hemodinamskim stanjem) i pejsmejker tahikardija. Svaki bolesnik treba da bude upozoren na opasnosti iz spoljne sredine, kao što su velika magnetna (npr. dijagnostiÄka procedura magnetnom rezonancom) ili rendgenska zraÄenja, visok strujni napon (kakav je u trafostanicama), mikrotalasi (kao u pećnicama) i drugo, koji mogu interferisati sa radom pejsmejkera i promeniti njegov rad u smislu inhibicije ili konverzije u asinhroni pejsing, što oboje vodi u neprijatne simptome kod bolesnika.
Osnovni cilj pejsmejker terapije je gubitak simptoma i povećanje kvaliteta života.
|
Just what I was looking for.
Sve lepo usminkano, a deca gladna. Ag...
meni treba notni zapis ove pjesme &n...
ok je jos viceva treba