Trovanje hranom ALIMENTARNA INTOKSIKACIJA (INTOXICATIO ALIMENTARIS) Alimentarna intoksikacija je akutni gastroenteritis, izazvan stafilokoknim egzotoksinom sa sklonošÄ‡u ka hipotenziji i šoku. Oboljenje se javlja Äesto kao i salmoneloze. Zbog veoma burnog poÄetka i brutalne dehidratacije, Äesto nastaje teško kolapsno stanje, te je potrebna urgentna intervencija. Mogući su i smrtni ishodi, naroÄito dece i starih osoba. Alimentarnu intoksikaciju izazivaju neki sojevi žutog stafilokoka, koji su koagulaza pozitivni i luÄe enterotoksin. Stafilokok se mesecima može održavati u smrznutoj ili sasušenoj hrani, ali ga uništava temperatura iznad 60 C. Zato se svako prokuvano jelo može smatrati bakteriološki ispravnim, ukoliko naknadno nije kontaminirano. Stafilokok se dobro razmnožava na sobnoj temperaturi, luÄeći svoj egzotoksin u aerobnim i anaerobnim uslovima. Enterotoksin igra iskljuÄivu ulogu u stafilokoknim intoksikacijama. Enterotoksin je termostabilan. To znaÄi da se patogeni efekat enterotoksina ne može uništiti kad se prokuvaju ili ispeku namirnice u kojima je već izluÄen ovaj toksin. Izvor bolesti je Äovek koji priprema hranu ili rukuje životnim namirnicama. Stafilokok se može naći u guši i nosu u oko 50 % zdravih osoba, a najÄešÄ‡i je izazivaÄ kožnih infekcija. Nepažnjom i niskom liÄnom higijenom obolelih lica, stafilokok može da dospe u sir, mleko, meso i druge namirnice, gde nastavlja razmnožavanje i istovremeno se luÄi termostabilni egzotoksin, koji ostaje patogen za Äoveka i posle uticaja visoke temperature. Tako se Äesto dešavaju masovna trovanja burekom, zbog upotrebe kontaminiranog sira ili mesa. ÄŒesta su i masovna, eksplozivna trovanja sladoledom, bilo da je sladoled pravljen od kontaminiranog mleka ili jaja u prahu, ili da je naknadno kontaminiran prilikom proizvodnje, transporta ili prodaje. Svako mleveno meso predstavlja vrlo pogodnu sredinu za razmnožavanje klica. Nisu sigurna ni kuvana jela, ako su leti ostala izložena kontaminaciji na sobnoj temperaturi 3-5 h. U našoj zemlji stafilokokno trovanje najÄešÄ‡e izazivaju mleÄni i mesni proizvodi, i to uglavnom u letnjim mesecima. KliniÄka slika: alimentarna intoksikacija protiÄe kao akutni kratkotrajni gastroenteritis. Inkubacija je veoma kratka i iznosi 2-6 h. Bolest poÄinje brutalno iz punog zdravlja. Prvo se javlja vrtoglavica, zatim malaksalost, muÄnina i nelagodnost u stomaku. Veoma brzo poÄinje nezadrživo povraćanje sve uzete hrane, zatim želudaÄnog soka i na kraju žuÄi. Skoro istovremeno javljaju se vrlo jaki grÄevi u stomaku i uÄestale stolice. Bolesnik ima u toku jednog dana 10-30 stolica, koje su vodenaste i vrlo obilne. Posle samo nekoliko Äasova bolesnik oseća krajnju malaksalost. Osim toga, javljaju se veoma bolni grÄevi u listovima. Bolesnik je afebrilan, intoksiciran, adinamiÄan, lice je bledo, pokriveno hladnim znojem, oÄi su upale. Stanje kardiovaskularnog kolapsa je manje ili više izraženo: hipotenzija, tahikardija, hladni i plaviÄasti ekstremiteti. Stomak je difuzno osetljiv, sa Äujnom i veoma živom peristaltikom. Povraćanje i proliv spontano prestaju posle 24 h. Stafilokokno trovanje traje 1-2 dana, I za to vreme bolesnik može da izgubi 3-8 kg. Bolest se završava brzim i potpunim izleÄenjem, zbog Äega se uporeÄ‘uje sa ‘letnjim pljuskom, posle koga odmah grane sunce’. Dijagnoza: se postavlja lako, pogotovo u sluÄaju grupnog trovanja. Postavlja se na osnovu dramatiÄnog razvoja, kratkotrajnog toksiÄkog gastroenteritisa I anamnestiÄkih podataka o upotrebi kontaminiranih namirnica. Alimentarna intoksikacija može da liÄi na trovanje hranom izazvano salmonelama, na akutna hirurška oboljenja i stanja u stomaku, trovanje peÄurkama i teškim metalima, infarkt … LeÄenje je simptomatsko i ukljuÄuje: a) borbu protiv kolapsa odnosno šoka (rehidracija, primena analeptika i zagrevanje bolesnika, u vrlo teškim sluÄajevima primenjuju se i kortikosteroidi, i to parenteralno) b) borbu protiv gubitka vode i soli (lakšim bolesnicima se prvenstveno daje topla, slana industrijska supa, a težim infuzioni rastvori izotoniÄnog fiziološkog i glukoze) c) borbu protiv bola u stomaku (spazmolitici i topli oblozi na stomak). Dijeta je sastavni deo leÄenja. Bolesnik uzima samo teÄnosti (tople supe, Äajeve, pirinÄanu vodu) dok traje proliv. Kad glavne tegobe prestanu, u ishranu se uvode peÄene jabuke, dvopek, pire od krompira, sutlijaš. Kada se stolica poÄne normalizovati, u ishranu se uvode i proteini: meso (kuvano ili na žaru), mlad sir, barena jaja. Na kraju oboljenja se dodaju i masti, te bolesnik prelazi na normalnu ishranu posle 10 dana.
SALMONELOZA ( SALMONELLOSIS) Salmoneloza je akutno infektivno crevno oboljenje, iz grupe trovanja hranom, koje je izazvano mnogobrojnim tipovima salmonela animalnog porekla. Salmonele dobro podnose niske temperature, pa se mogu dugo održati u smrznutim namirnicama. Pri dnevnim temperaturama, dobro se razmnožavaju. MeÄ‘utim, ne podnose uticaj toplote preko 65 C. Dezintagracijom salmonela oslobaÄ‘a se endotoksin, koji igra znaÄajnu ulogu u patogenezi salmoneloze. Salmoneloza se ubraja u grupu zoonoza. Izvor infekcije su najÄešÄ‡e domaće životinje i živina. ÄŒovek može da se inficira direktno, tj. prilikom rada u štalama i živinarniku. MeÄ‘utim, indirektni put infekcije je mnogo ÄešÄ‡i. Dešava se da oboljevaju potrošaÄi životinjskih prehrambenih produkata iz uvoza, koji omogućavaju unošenje raznih tipova salmonela i iz vrlo udaljenih zemalja. Salmoneloza se uglavnom javlja u manjim epidemijama, a Äesta su i sporadiÄna oboljenja. ÄŒešÄ‡a je u toplim mesecima, zbog pogodne temperature za razmnožavanje bakterija i uloge muva u širenju infekcije. KliniÄka slika: uglavnom se opisuju tri kliniÄka oblika salmoneloze: a) akutni gastroenteritis -salmoneloza protiÄe kao akutni gastroenteritis u 70-80 % sluÄajeva. Bolest traje oko 7 dana, a zatim nastaje relativno duga rekonvalescencija. PoÄetak bolesti je nagao, ali ne tako brutalan kao kod stafilokoknog trovanja. Bolesnik se žali na umerenu temperaturu, jezu, malaksalost i glavobolju. Još u toku istog dana javljaju se bol u trbuhu, nauzeja, povraćanje i prolivi. U poÄetku su stolice kašaste, ubrzo postaju teÄne, žuto-zelene, smrdljive, vodnjikave i obilne. Nekad sadrže malo sluzi, pa i krvi. Broj stolica dnevno najÄešÄ‡e iznosi 5-10, ali ih može biti i oko 20. Sama defekacija je bezbolna, ali se bolesnik žali na grÄeve u stomaku. Sve ove tegobe su najviše izražene 2-4. dana bolesti. Zapažaju se znaci infekcije i intoksikacije. ObiÄno je febrilan, vrlo adinamiÄan, bled. Posle adekvatne simptomatske i supstitucione terapije svi znaci bolesti se postepeno smiruju, ali bolesnik još dugo oseća iscrpljenost. Eliminacija salmonela je intermitentna i može da traje nedeljama, pa i do 3 meseca. Ako traje više od godinu dana, oznaÄava se kao hroniÄno kliconoštvo. b) i c) tifoidni i septiÄki oblici -ovo su teški kliniÄki oblici sa bakterijemijom i temperaturom, koji liÄe na trbušni tifus i sepsu. U kliniÄkoj slici predominiraju znaci infekcije sa splenomegalijom (uvećanje slezine). ÄŒesta je i hepatomegalija (uvećanje jetre), sa porastom bilirubina u krvi. Ovi kliniÄki oblici su svojstveni za oboljenja starih osoba, kao i za pojedine tipove salmonela (Salmonella typhi murium, Salmonella cholerae suis, Salmonella enteritidis i dr.) Dijagnoza se postavlja na osnovu kliniÄke slike, epidemiološke ankete, bakteriološkog nalaza salmonele i seroloških reakcija. LeÄenje: treba odmah sprovesti simptomatsku terapiju i dijetu (kao kod stafilokoknog trovanja). Antimikrobna terapija ne utiÄe tako bitno na skraćenje bolesti i dužinu izluÄivanja salmonela, ali ona je opravdana kod salmoneloze odojÄeta i starih osoba, kao i u svim teškim sluÄajevima oboljenja. Borba protiv salmoneloze se svodi na sanitarnu kontrolu namirnica i podizanje higijenskog nivoa porodiÄne i društvene ishrane.
|
Just what I was looking for.
Sve lepo usminkano, a deca gladna. Ag...
meni treba notni zapis ove pjesme &n...
ok je jos viceva treba