Zdravstvena zaštita žena u toku trudnoće /medicina-saveti/ |
Poslao/la: / Sent by Dr Slađana Kelić | ||||||||
Thursday, 22 October 2009 | ||||||||
Zdravstvena zaštita žena u toku trudnoće Antenatalna zdravstvena zaštita trudnih žena predstavlja skup mera koje se sprovode u toku trudnoće sa ciljem da se oÄuva zdravlje, spreÄi obolevanje majke i rodi doneseno, zdravo i za život sposobno dete. Ciljevi zaštite u trudnoći su: - pratiti zdravstveno stanje trudne žene i ploda - na vreme identifikovati trudnoću sa visokim rizikom (koja zahteva posebnu brigu za majku i plod) - svim trudnim ženama pružiti podršku, dati odgovarajuće savete i informacije Antenatalna zdravstvena zaštita žena na primarnom nivou sprovodi se u domovima zdravlja, u službama za zdravstvenu zaštitu žena i podrazumeva sistematsko praćenje i kontrolu zdravstvenog stanja žene u vezi sa trudnoćom, i to: - prvi lekarski pregled trudne žene u prvom trimestru - kontrolne lekarske preglede Äetiri puta u toku trudnoće (izuzev kod visoko riziÄnih trudnoća, gde se ovi pregledi obavljaju prema indikacijama) - ultrazvuÄne preglede trudne žene Äetiri puta u toku trudnoće (ukljuÄujući i jedan izmeÄ‘u 7. i 8. nedelje gestacije (NG)) - laboratorijsku kontrolu krvne slike, glikemije, urina i odreÄ‘ivanje krvne grupe, Rh faktora kod svake trudne žene i genetska i druga ispitivanja u zavisnosti od indikacija i anamneze - zdravstvenovaspitni rad na razvijanju zdravih stilova života i pripremi trudne žene za poroÄ‘aj, kao i na razvijanju podrške od strane budućeg oca deteta i ostalih Älanova porodice U okviru rada polivalentne patronažne službe doma zdravlja organizuju se kućne posete patronažne sestre porodici - trudnoj ženi. Ginekolog-akušer i babica na primarnom nivou Äine osnovni tim zdravstvene zaštite trudne žene sa fiziološkom trudnoćom, kome se pridružuju polivalentna patronažna sestra i stomatolog. Rutinsko ukljuÄivanje ginekologa-akušera iz bolniÄke ustanove u zdravstvenu zaštitu kod nekomplikovane trudnoće ne poboljšava ishod trudnoće u odnosu na situaciju kada je u pitanju komplikovana trudnoća. Organizovan i sistematski zdravstvenovaspitni rad sa trudnim ženama, parovima i porodicom realizuju se kroz rad: - savetovališta za trudnice - škole za roditeljstvo - psihofiziÄke pripreme trudnice za poroÄ‘aj - patronažne kućne posete Savetovalište za trudnice Osnovni sadržaji zdravstvenovaspitnog rada: - što ranije zapoÄinjanje kontrole zdravlja i toka trudnoće (najkasnije do kraja drugog meseca trudnoće) i redovno dolaženje na kontrole - trudne žene i one koje planiraju trudnoću treba informisati o potrebi uzimanja folne kiseline - pre koncepcije i sve do 12. nedelje gestacije (smanjenje rizika od pojave poremećaja nervnog sistema - anencefalija, spina bifida) - pridržavanje higijensko-dijetetskog režima u trudnoći (liÄna higijena, pravilna ishrana, odgovarajuća odeća, obuća, znaÄaj kretanja) - redovne posete stomatologu zbog kontrole stanja usta i zuba - znaÄaj dojenja i majÄinog mleka u ishrani novoroÄ‘enÄeta i odojÄeta; znaÄaj dojenja za pravilan razvoj i rast deteta i zdravlje majke; znaÄaj pripreme dojki i bradavica za dojenje - dolazak kod lekara uvek kada se jave neke od navedenih tegoba: pojaÄan sekret, svrab, otok, glavobolja, nesvestica, vrtoglavica, krvarenje, oticanje plodove vode, grÄevi, trudovi, povišena telesna temperatura u trajanju preko 3 dana, uporno povraćanje, bol pri mokrenju, kao i ako doÄ‘e do pogoršanja postojećih patoloških stanja - usvajanje znanja i veština u vezi sa održavanjem svakodnevne higijene deteta (kupanje, nega kože i dr.) - posete ginekologu posle poroÄ‘aja jednom u toku prvih šest nedelja, a zatim jednom u toku prvih šest meseci - uticaj nezdravih navika i riziÄnog ponašanja u trudnoći (pušenje, pasivno pušenje, alkoholizam, narkomanija, opasnost od preteranog fiziÄkog naprezanja, uticaj stresa na poslu i životu uopšte) - znaÄaj poznavanja HIV statusa u trudnoći; mogućnost testiranja i poverljivost rezultata; mogućnost spreÄavanja prenosa HIV infekcije sa majke na dete - opasnost od pasivnog pušenja, kapljiÄne infekcije, zraÄenja (ispitati radne uslove žene i predložiti mere zaštite) - psihofiziÄka priprema za poroÄ‘aj, kao i fiziÄke vežbe za jaÄanje karliÄnih mišića posle poroÄ‘aja - poznavanje prava i zakonskih propisa u vezi sa trudnoćom i materinstvom - ne davati obavezno preparate gvožđa svim trudnim ženama - nema dokaza o korisnom efektu na zdravlje majke i ploda - trudnu ženu treba informisati da vitamin A uzet u koliÄinama preko 700 mg može biti teratogen, te ga treba izbegavati, kao i prekomerno konzumiranje džigerice ili proizvoda od džigerice - u nedostatku informacija o efektu primene vitamina D i vitamina E u trudnoći, korišÄ‡enje ovih vitamina se ne preporuÄuje rutinski u toku trudnoće - informisati trudnu ženu o tome kako da smanji rizik od listerioze, salmoneloze i trihineloze - lekove u toku trudnoće treba koristiti što je manje moguće i ograniÄiti ih na situacije u kojima su koristi od lekova veće od mogućeg rizika njihove primene - postoje potencijalne opasnosti od preteranog bavljenja sportom u toku trudnoće, npr. kod onih sportova koji mogu dovesti do povreda stomaka, padova, kompromitovanja disanja sl. - seksualne aktivnosti tokom trudnoće ne ugrožavaju trudnoću (koristiti kondom radi spreÄavanja prenošenja infekcija) - ograniÄiti konzumiranje alkohola - informisati o specifiÄnim rizicima vezanim za pušenje u toku trudnoće (mala telesna masa na roÄ‘enju, prevremeno roÄ‘enje) - u sluÄaju putovanja u inostranstvo, treba razgovarati sa trudnom ženom o letenju, vakcinama, osiguranju Škola za roditeljstvo Grupni zdravstvenovaspitni rad se smatra najkorisnijim metodom savremenog savetovališnog rada. Organizovani grupni rad kroz škole za roditeljstvo treba obavezno sprovoditi kod svih trudnica u poslednjem tromeseÄju, tj. od VII do IX meseca trudnoće. PsihofiziÄka priprema za poroÄ‘aj U svrhu psihofiziÄke pripreme za poroÄ‘aj koristi se kombinacija Dik-Ridovog prirodnog poroÄ‘aja i ruskog psihoprofilaktiÄkog metoda bezbolnog poroÄ‘aja. Cilj psihofiziÄke pripreme je: - eliminacija straha koji je steÄen na negativnim emocijama od najranijeg detinjstva i predstavlja stari negativni uslovni refleks - stvaranje nove uslovno-refleksne veze na bazi pozitivnih predstava o poroÄ‘aju Ovi zadaci pripreme za poroÄ‘aj se ostvaruju putem: - EDUKACIJE trudnice o fiziološkim zbivanjima tokom trudnoće, Äinu poroÄ‘aja - KINEZITERAPIJE - usvajanjem veština kojima se olakšava poroÄ‘aj. Kineziterapijom se unapreÄ‘uje opšta kondicija trudnice, uÄi se postizanje opšte i lokalne relaksacije, vrste disanja tokom poroÄ‘aja i usvaja se veština napinjanja. Vežbe (kineziterapija) se primenjuju: - poÄev od 26. nedelje trudnoće - ne treba da traju duže od 90 minuta - sprovode se jedanput nedeljno - završavaju se najmanje nedelju dana pre termina poroÄ‘aja U psihofiziÄku pripremu se ne ukljuÄuju trudnice sa riziÄnim trudnoćama, iako elementi psihiÄke pripreme i edukacije mogu i njima biti prezentovani. Patronažne posete trudnim ženama Patronažnu posetu trudnoj ženi i porodici obavlja polivalentna patronažna sestra jednom u toku trudnoće, a u sluÄaju potrebe i ÄešÄ‡e. Ovom posetom treba obuhvatiti sve trudne žene najkasnije do 20. gestacijske nedelje. Prilikom posete trudnoj ženi patronažna sestra je dužna da proceni postojanje biološkog ili psihosocijalnog rizika.
Powered by !JoomlaComment 3.26
3.26 Copyright (C) 2008 Compojoom.com / Copyright (C) 2007 Alain Georgette / Copyright (C) 2006 Frantisek Hliva. All rights reserved." |