Otpad nije isto što i Ä‘ubre Zakon o ambalaži i ambalažnom otpadu propisuje naÄine postupanja sa ambalažom u svim fazama njenog postojanja. Ambalaža je danas sastavni deo svakog proizvoda. Pošto je proizvod iskorišÄ‡en ona se baca i od atraktivnog pakovanja pretvara u faktor zagaÄ‘enja životne okoline. U razvijenim zemljama se ambalaža prilikom odlaganja sortira po vrstama i ponovo preraÄ‘uje. UvoÄ‘enje zakonske regulative koja tretira zaštitu životne sredine i propisuje standarde odlaganja i recikliranja otpada predstavlja znaÄajno pitanje za sve one koji direktno ili indirektno imaju kontakta sa ambalažom. Donošenje zakona iz ove oblasti, rešava naÄin na koji ova regulativa utiÄe na industriju ambalaže i probleme koji nas u ovom trenutku muÄe. Tim zaštitara životne sredine na terenu sagledava pravo stanje kad je u pitanju otpad i kapaciteti za njegovu preradu. Treba raditi na formiranju centara ka kojima bi se kontrolisano usmeravale sekundarne sirovine. Na tržištu otpada imamo haotiÄnu situaciju, koja vodi u sivu ekonomiju. I do sada je postojao sistem sakupljanja sekundarnih sirovina iz proizvodnih pogona. Rezultati istraživanja stanja otpada i kapaciteta za njegovu preradu u Srbiji Mnogi su shvatili, a i mi hoćemo da potvrdimo, da otpad nije Ä‘ubre već vredna sekundarna sirovina koja može da se preradi, a ostatak da se deponuje na sanitarnim deponijama odnosno kao komunalni otpad. Kad se naprave programi za sakupljanje sekundarnih sirovina, onda se moraju obezbediti kapaciteti za preradu istih. Bilo koja vrsta otpada da je u pitanju, mora se na neki naÄin obraditi, bilo da se usmeri ka preraÄ‘ivaÄkim kapacitetima ili neki drugi vid uništavanja otpada. Poznato je da je do sada postoji više od 25 programa i projekata o rešavanju ovih problema. Poznato nam je da Tehnološkometalurški fakultet iz Beograda ima program mogućnosti reciklaže PET ambalaže. Njen vek raspada je od 90 do 100 godina. Ujedno je dat program edukaciie i obrazovanja stanovništva u procesu sakupljanja PET ambalaže. PET ambalaža i ostali razvrstan odpad od plastike može da se reciklira, tako što kod PET ambalaže posle 5-6. puta reciklaže kvalitet same sirovine opada. Postoje odreÄ‘eni kapaciteti u našoj zemlji gde PET ambalaža može da se preradi do nivoa granulata koji se koristi kao sirovina za proizvode nižeg kvaliteta u odnosu na bocu. Tako dobijeni granulat koristi se za žardinjere, cevi, branike itd. Do sada se sakupljalo otpadno gvožđe, papir ili lomljeno staklo. U zadnje vreme radi se na sortiranju plastike odn. otpada koji potiÄe od PET ambalaže. Svi centri za preradu moraju da poseduju licencu od Ministarstva nauke i zaštite životne sredine, da se bave time, a svi koji uÄestvuju u sakupljanju odreÄ‘ene vrste otpada, mora da se upute na pravu adresu kako bi se zatvorio krug i odgovarajući otpad maksimalno iskoristio kao sirovina za dobijanje novih proizvoda. Uz dodatak nove odgovarajuće sirovine nastaje proizvod sa zadovoljavajućim kvalitetom.
Pakovanje piva u PET ambalaži je najveći zloÄin koji je mogao da se uradi životnoj sredini.
Postoji zakonska regulativa (zakoni, pravilnici, uredbe...) koja se odnosi na postupak i upravljanje otpadom.
Dole navedeni tekst je preuzet sa sajta Pokrajinskog ministarstva za zaštitu životne sredine i održivi razvoj, gde se navodi sledeće: Harmonizacija sa EU zakonodavstvom u oblasti upravljanja otpadom je u toku i predstavlja jedan od prioriteta. Upravljanje otpadom ureÄ‘eno je velikim brojem propisa kojima se parcijalno ureÄ‘uju (zavisno od vrste i sastava otpada) i propisuju mere zaštite životne sredine od štetnog dejstva otpada, ukljuÄujući i opasan otpad. Zakonom o zaštiti životne sredine (Sl. glasnik RS, br. 66/91, 83/92, 53/93, 67/93, 48/94, 44/95, 53/95) i Zakonom o zaštiti životne sredine (Sl. glasnik RS, br. 107/05) date su osnove za upravljanje otpadom, a Pravilnikom o naÄinu postupanja sa otpacima koji imaju svojstva opasnih materija (Sl. glasnik RS, br. 12/95) je izvršena kategorizacija opasnog otpada u skladu sa Zakonom o potvrÄ‘ivanju Bazelske konvencije o prekograniÄnom kretanju opasnih otpada i njihovom odlaganju (Sl. list SRJ, meÄ‘unarodni ugovori, br. 2/99), koja medicinski i farmaceutski otpad definiše kao: Y 1 - KliniÄki otpad od medicinske nege u bolnicama, zdravstvenim centrima i klinikama Y 2 - Otpad koji potiÄe iz proizvodnje i pripreme farmaceutskih proizvoda Y 3 - Otpad od farmaceutskih proizvoda, droga i lekova Y4 - Otpad iz proizvodnje, formulacije i korišÄ‡enja biocida i fitofarmaceutskih proizvoda Ovim Pravilnikom ureÄ‘uje se naÄin postupanja sa pojedinim otpacima koji imaju svojstva opasnih materija, naÄin voÄ‘enja evidencija o vrstama i koliÄinama opasnih materija u proizvodnji, upotrebi, prevozu, prometu, skladištenju i odlaganju. Prema ovom Pravilniku obradu opasnog otpada obavlja generator otpada, odnosno drugo preduzeće koje ima odgovarajuću tehnologiju, ureÄ‘aje i opremu. TakoÄ‘e je propisano da se opasni otpad sakuplja, privremeno skladišti, prevozi i obraÄ‘uje u posebno obezbeÄ‘enim objektima. Pravilnikom o uslovima i naÄinu razvrstavanja, pakovanja i Äuvanja sekundarnih sirovina (Sl. glasnik RS, br. 55/01) propisana je procedura za postupanje sa otpadom u smislu razvrstavanja, obeležavanja i dokumentovanog prosleÄ‘ivanja do mesta odlaganja, reciklaže, odnosno uništavanja. TakoÄ‘e je predviÄ‘en Dokument o razvrstavanju i Dokument o kretanju otpada. Prema ovom Pravilniku otpad se razvrstava prema poreklu, karakteru i kategoriji. Poreklo se odreÄ‘uje indeksnim brojem iz Kataloga otpada koji je sastavni deo ovog Pravilnika. U postupku karakterizacije otpada, nakon odreÄ‘ivanja indeksnog broja, postupcima kojima se utvrÄ‘uju fiziÄke, hemijske i biološke osobine otpada, utvrÄ‘uje se da li otpad poseduje opasne karaketristike. Postupkom kategorizacije otpadu se odreÄ‘uje pripadnost Listi otpada (zelena, oker i crvena lista), koja je sastavni deo Pravilnika, oznaka otpada i utvrÄ‘uje se da li ima upotrebnu vrednost. Kategorizaciju otpada odreÄ‘uje Agencija za reciklažu RS. Za otpad koji ima upotrebnu vrednost, bez obzira na utvrÄ‘en karakter, rešenjem o kategorizaciji se odreÄ‘uje naÄin postupanja, odnosno otpad se upućuje u procese reciklaže metalnih i nemetalniog otpadnih materija. Na osnovu Älana 64. taÄka 3. Zakona o proizvodnji i prometu lekova ("Službeni list SRJ", broj 18/93, 24/94, 28/96, 21/99, 36/99 i 23/2002), donet je Pravilnik o naÄinu uništavanja lekova, pomoćnih lekovitih sredstava i medicinskih sredstava ("Službeni list SRJ", broj 16/94 i 22/94), kojim je definisan naÄin uništavanja lekova, pomoćnih lekovitih sredstava i medicinskih sredstava, kao i ambalaže. Pravilnikom je propisano da se uništavanje lekova vrši odgovarajućom metodom (fiziÄke, hemijske, fiziÄko-hemijske i dr.), zavisno od karakteristika lekova, sa ciljem dobijanja stabilnih, neotrovnih proizvoda bez kancerogenog, teratogenog, mutagenog dejstva ili dejstva na sposobnost razmnožavanja (fertilitet). Ukoliko se ne mogu uništiti u skladu sa propisanim zahtevima ukljanjaju se i Äuvaju pod uslovima propisanim za Äuvanje opasnog otpada. Procesi tretmana lekova i ambalaže moraju biti tako koncipirani da se pri njihovom korišÄ‡enju ne ugrožavaju životnu sredinu. Postojeća zakonska regulativa u ovoj oblasti ne obuhvata sve aspekte upravljanja medicinskim otpadom i ne daje preporuke za tretman posebnih vrsta otpada, što predstavlja i medicinski otpad. Neophodno je njeno usaglašavanje sa evropskim direktivama i meÄ‘unarodnim standardima, što podrazumeva jasno definisanje opasnog medicinskog otpada i njegovih razliÄitih kategorija, uvoÄ‘enje sistema integralnog upravljanja (razdvajanje, sakupljanje, skladištenje, postupanje, tretman, odlaganje, transport), sistema evidencije, principa pravne i finansijske odgovornosti generatora otpada, inspekcijskog sistema koji će obezbediti efikasno sprovoÄ‘enje zakona, kao i kaznenih odredbi. TakoÄ‘e, upravljanje medicinskim otpadom mora biti u skladu sa ostalim relevantnim zakonima koji se odnose na upravljanje otpadom generalno, efekte na javno zdravlje i životnu sredinu, kvalitet vazduha, prevenciju i kontrolu infektivnih bolesti i upravljanje radioaktivnim materijalima. Neophodno je da zakoni budu zasnovani na meÄ‘unarodnim sporazumima (Bazelska konvencija) i osnovnim principima adekvatnog upravljanja otpadom. Kao prvi korak u procesu harmonizacije sa zakonodavstvom EU, pripremljen je nacrt Zakona o upravljanju otpadom, koji uvodi osnovna naÄela upravljanja otpadom (naÄelo održivog razvoja, naÄelo blizine i regionalnog pristupa upravljanju otpadom, naÄelo predostrožnosti, naÄelo «zagaÄ‘ivaÄ plaća», naÄelo hijerarhije, naÄelo primene najpraktiÄnijih opcija za životnu sredinu, naÄelo odgovornosti proizvoÄ‘aÄa) u skladu sa EU direktivama i meÄ‘unarodnim standardima. Ovim Zakonom definisana je podela otpada i njegova klasifikacija, u skladu sa katalogom otpada, listom i oznakama po nacionalnoj, klasifikaciji Evropske Unije i Bazelskoj konvenciji. PredviÄ‘eno je da se lokacija i izgradnja postrojenja za tretman medicinskog otpada odreÄ‘uje na osnovu Regionalnih planova i Nacionalne strategije upravljanja otpadom, uz odgovarajuće tehniÄko-tehnološke uslove i dozvole. Dozvolu izdaje nadležni organ za zaštitu životne sredine Republike, odnosno Pokrajine, na osnovu detaljne dokumentacije: saglasnosti na procenu uticaja, mišljenja organizacije lokalne samouprave, koja prikuplja uslove i mišljenja institucija i organa (zaštita voda, vazduha, zemljišta, planiranje, izgradnja i dr.) i posebnog mišljenja javnosti. Definisani su naÄini finansiranja upravljanja otpadom, kao i kaznene odredbe. Donošenjem ovakvog Zakona bi se sistem upravljanja otpadom uredio u skladu sa meÄ‘unarodnom praksom, ali je kao osnova neophodno donošenje sistemskog zakona o zaštiti životne sredine kojim bi se sveobuhvatno uredilo funkcionisanje sistema zaštite životne sredine uz primenu principa integralnosti i održivog korišÄ‡enja prirodnih vredosti. 1. Zakon o prevozu opasnih materija (Sl. list SFRJ, br.27/90, 45/90, 24/94, 28/96, 21/99, 44/99, 68/02) 2. Zakon o zaštiti životne sredine (Sl. glasnik RS, br. 66/91, 83/92, 53/93, 67/93, 48/94, 44/95, 53/95) - važeće su samo odredbe kojima se ureÄ‘uje zaštita vazduha, zaštita prirodnih dobara i zaštita od buke 3. Zakon o zaštiti životne sredine (Sl. glasnik RS, br.135 /04) 4. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Sl. glasnik RS, br. 17/92, 26/92, 50/92, 52/93, 53/93, 67/93, 48/94, 25/96) - važeći su samo Älanovi 77a do 77e i Älanovi 78 do 85 5. Zakon o zdravstvenoj zatiti (Sl. glasnik RS 107/05) 6. Zakon o postupanju sa otpadnim materijama (Sl. glasnik RS, br. 25/96, 26/96) 7. Pravilnik o naÄinu uništavanja lekova, pomoćnih lekovitih sredstava i medicinskih sredstava (Sl. list SRJ,br. 16/94, 22/94) 8. Pravilnik o kriterijumima za razvrstavanje otrova u grupe i o metodama za odreÄ‘ivanje stepena otrovnosti pojedinih otrova (Sl. list SFRJ,br. 79/91) 9. Pravilnik o naÄinu uništavanja neupotrebljenih otrova i ambalaže koja je upotrebljena za pakovanje otrova i o naÄinu povlaÄenja otrova iz prometa (Sl. list SFRJ,br. 7/83) 10. Pravilnik o dokumentaciji koja se podnosi uz zahtev za izdavanje dozvole za uvoz, izvoz i tranzit otpada (Sl. list SRJ, br. 69/99) 11. Pravilnik o naÄinu postupanja sa otpacima koji imaju svojstva opasnih materija (Sl. glasnik RS, br. 12/95) 12. Pravilnik o naÄinu postupanja sa otpacima koji imaju svojstva opasnih materija (Sl. glasnik RS,br. 12/95) 13. Pravilnik o kriterijumima za odreÄ‘ivanje lokacije i ureÄ‘enje deponija otpadnih materija (Sl. glasnik RS, 54/92) 14. Pravilnik o naÄinu i postupku za utvrÄ‘ivanje vremena i uzroka smrti, za obdukciju leša kao i za postupanje sa odstranjenim delovima ljudskog tela (Sl. glasnik RS, 9/99, 10/99) 15. Uredba o prevozu opasnih materija u drumskom i železniÄkom saobraćaju (Sl. glasnik RS, br. 53/02)
Direktiva Saveta 75/442/EEC o otpadu (Okvirna direktiva) Direktiva Saveta 99/31/EC o deponijama otpada Direktiva Saveta 94/62/EC o ambalaži i ambalažnom otpadu Uredba Saveta 259/93/EEC o nadzoru i kontroli prenosa otpada unutar, u i van EZ Uredba 2150/2002 Parlamenta i Saveta o statistici otpada Direktiva 96/61/EEC o integralnoj prevenciji i kontroli zagaÄ‘enja Direktiva 97/11/EC o proceni uticaja odreÄ‘enih javnih i privatnih projekata na životnu sredinu kojom se menja i dopunjuje Direktiva 87/337/EEC Direktiva 2001/42/EC o proceni uticaja odreÄ‘enih planova i programa na životnu sredinu Bazelska konvencija o kontroli prekograniÄnog kretanja opasnog otpada i njegovog odlaganja (1989) Direktiva 91/689/EEC o opasnom otpadu Direktiva Saveta 2000/76/EC o spaljivanju otpada Direktiva 94/67/EC o insineraciji opasnog otpada Direktiva 89/369/EEC o redukciji zagaÄ‘enja iz novih gradskih postrojenja za spaljivanje otpada i Direktiva 89/429/EEC o redukciji zagaÄ‘enja iz postojećih gradskih postrojenja za spaljivanje otpada
autor: dipl. ing. tehnologije mr Snežana Guljpa Novi Sad, 28.01.2012.
|
Just what I was looking for.
Sve lepo usminkano, a deca gladna. Ag...
8...
meni treba notni zapis ove pjesme &n...
ok je jos viceva treba