Žan-Batist Poklen Molijer
1622. - Kršten u Parizu, kao prvo od šestoro dece Žana Poklena i Mari Kres. 1631. - Žan Poklen kupuje mesto dvorskog sobara i tapetara, koje podrazumeva stalan godišnji prihod. Godinu dana nakon toga, budući da je u meÄ‘uvremenu ostao udovac, ženi se ponovo i nastanjuje u pariskom kvartu Halles. Žan-Batist raste u tom, tada najživljem pariskom kvartu. Njegov deda po majci Äesto ga vodi u pozorište „Hotel de Bourgogne“, u kojem italijanski glumci igraju farse, a prvaci francuskog teatra izvode tragedije. Kao i većina velikih pisaca svog vremena, Molijer pohaÄ‘a gimnaziju kod jezuita. 1636. - Žan-Batist polaže zakletvu kao „zakoniti naslednik“ oÄeve dvorske funkcije. U isto vreme, pošto je završio gimnaziju, upisuje se na studije prava i priprema se za poziv advokata. 1638. - RoÄ‘en Luj XIV. 1640. - U Pariz dolazi Äuveni italijanski lakrdijaš i pantomimiÄar Tiberio Fjoreli, poznatiji kao Skaramuš. Žan-Batist će od njega, navodno, dobiti prve lekcije glume. Iste godine, Žan-Batist upoznaje dvadesetdvogodišnju glumicu Madlen Bažar. 1641. - Žan-Batist stiÄe pravo na titulu advokata. 1642. - Umiru: Rišelje i Luj XIII. Na vlasti je Mazaren. 1643. - Žan-Batist-Poklen se opredeljuje za pozorište i odriÄe se nasledstva na oÄeve funkcije. Iako je, po tadašnjem zakonu, još maloletan, otac daje pristanak na takvu odluku, ali mu uskraćuje izdržavanje. RoÄ‘jena Armanda Bežar, buduća Molijerova supruga. Te godine, 30. juna, Žan-Batist Poklen, Madlen Bežar, njen brat Žozef, Ženevjev Bežar i još devetoro glumaca potpisuju ugovor o osnivanju „IIIustre Theatre“. Žan-Batist za sebe odabira uloge tragedijskih junaka u budućem repertoaru. Družina unajmljuje dvoranu u Parizu, u današnjoj ulici Mazaren i ulaže mnogo novca u adaptaciju. 1644. - Prvog januara, otvara se „IIIustre Theatre“. Žan-Batist Poklen, pod pseudonimom Molijer, preuzima ulogu voÄ‘e družine, Äiji je pokrovitelj Gaston Orleanski. Na repertoaru su dela Korneja i Di Rijea. U poreÄ‘enju s konkurentskim pozorištima (Hotel de Bourgogne, Marais) uspeh je slab. „IIIustre Teatre“ zapada u dugove, menja prostor, a neki glumci ga napuštaju. Poverioci postaju neugodni i, zbog dva neplaćena raÄuna, a po tužbi trgovca svećama, Molijer odlazi u zatvor. Otac i prijatelj isplaćuju poverioce, ali to je ipak kraj „IIIustre Theatre“-a. 1645. - Krajem godine, Molijer i Bežarovi stupaju u Difrenovu družinu koja putuje po unutrašnjosti. U Francuskoj u to doba postoji petnaestak takvih družina. Za Molijera je to poÄetak krstarenja po francuskim gradovima. 1650-51. - Molijer postaje upravnik družine, a pokrovitelj im je princ Konti. 1653. - Za svoje sedište družina bira Lion. 1655. - Molijer u Lionu sreće družinu italijanskih glumaca. Piše prve „scenarije“ za lakrdije i piše Vetropira. Princ Konti, novopeÄeni religiozni konvertit, uskraćuje pomoć i pokroviteljstvo Molijerovoj družini. Uskoro postaje i njegov ogorÄeni protivnik. 1656. - Premijera Ljubavnih razmirica u Bezijeru. 1658. - Pripremajući povratak u Pariz, družina nastupa u Ruanu, a 24. oktobra igra u Luvru, pred kraljem. Kraljev brat preuzima pokroviteljstvo nad družinom i od 2. novembra Molijer deli s italijanskim glumcima scenu u Malom Burbonu. 1659. - Italijanski glumci odlaze u Italiju, a Molijerov teatar ostaje sam u Malom Burbonu. Igra Kornejeve tragedije – bez uspeha. Vetropir i Ljubavne razmirice, meÄ‘utim, odmah osvajaju publiku. Veliki uspeh Smešnih precioza (Kaćiperke) izaziva zavist i neprijateljske reakcije konkurentske trupe u „Hotel de Bourgogne“. 1660. - Ruši se Mali Burbon (delimiÄno je to posledica intriga Molijerovih konkurenata). Trupa ostaje bez scene i tri meseca ne daje prestave, ali glumci ostaju uz Molijera. KonaÄno, on dobija malu i loše opremljenu dvoranu u Pale Rojal i tamo postavlja Zganarela. 1661. - Umire Mazaren. Luj XIV uzima apsolutnu vlast. Italijanska družina se vraća u Pariz, s Äuvenim glumcem Domenikom Bjankolelijem, poznatijim kao Arlekin. On će postati Molijerov prijatelj. Premijera tragedije Don Garsija Navarski – neuspeh. Uspeh Škole za žene. PoÄinje izgradnja Versaja. 1662. - Molijer se ženi Armandom Bežar, Za koju se sumnja da mu je – kćerka. Izuzetan umetniÄki i finansijski uspeh Škole za žene. 1663. - Napadi na Školu za žene. Boalo istupa kao branitelj Molijerove komedije. Neprijatelji traže zabranu predstave. Molijer prima preteća pisma. Premijera Kritike Škole za žene. Molijer fiziÄki napadnut na ulici. Pojavlju se pamfleti i pozorišni komadi u kojima je Molijer prestavljen kao amoralan i društveno opasan. Po nalogu kralja, piše Versajske improvizacije. Napadi se nastavljaju. 1664. - Premijera Ženidbe na silu. Molijer i Armanda dobijaju sina, Luj XIV krsti dete, koje umire posle nekoliko meseci. Kraljevske sveÄanosti u Versaju, službeno posvećene kraljici, a zapravo prireÄ‘ene u Äast Lujeve ljubavnice Lujze de la Valijer. Premijera Elidske princeze. Molijer, pred kraljem, prikazuje prva tri Äina Tartifa. PoÄinje „afera Tartif“. Još pre nego što je komad završen, Družba presvetog oltarskog sakramenta, uz podršku kraljice-majke, uspeva da izbori zabranu prikazivanja. Župnik Rul objavljuje pamflet u kojem Molijera naziva „demonom u ljudskom telu i ljudskom odelu, najvećim bezbožnikom i slobodoumnikom svih vremena“ i traži da bude „egzemplarno pogubljen i spaljen na lomaÄi“. Molijer daje komad na odobrenje papskom legatu. Izvodi ga i Äita po privatnim kućama. Završava komad. Boalo posvećuje pohvalne stihove Molijeru. Trupa izvodi Tebaidu, prvu Rasinovu tragediju. Rasin je sedamnaest godina mlaÄ‘i od Molijera. 1665. - Tartif je još zabranjen. Molijer izvodi stare komedije, a zatim, na navaljivanje glumaca, piše Don Žuana. Veliki uspeh, ali komad je vrlo brzo skinut s repertoara pod pritiscima s raznih strana, iako nije formalno zabranjen. Novi pamfleti protiv Molijera. 1666. - Tartif i dalje zabranjen. Molijer i Armanda dobijaju kćerku Espri-Madlen, jedino dete koje će ga nadživeti. Bolest udaljava Molijera na tri meseca od pozorišta. Istovremeno, njegov brak Armandom dospeva u tešku krizu. Premijera Mizantropa, komada koji je pisao tri godine. Uspeh je u poÄetku osrednji, a potom potpun. 1667. - Afera Tatif se ponovo razbuktava. U vreme kraljevog odsustva, Molijer izvodi Varalicu, ublaženu verziju Tartifa. Već sutradan stiže sudska zabrana predstave. Pariski nadbiskup preti ekskomunikacijom svima koji bi se usudili da gledaju predstavu. Dva glumca odlaze u Flandriju, kod kralja, koji boravi u ratnom štabu, kako bi intervenisali protiv zabrane. Bez uspeha. 1668. - Premijera Amfitriona, Žorža Dandena, sa slabim uspehom, a potom i Škrtice koji potpuno propada. Molijerova bolest uzima maha. Pronose se glasovi da je umro. Kriza s Armandom je na vrhuncu; viÄ‘aju se jedino na sceni. Molijerov otac zapada u finansijske neprilike. 1669. - KonaÄno dopušteno izvoÄ‘enje Tartifa. Izuzetan uspeh. Umire Molijerov otac. 1670. - Premijera baletske komedije GraÄ‘anin plemić u Šamporu. Veliki uspeh. 1671. - Premijera Psihe, baletske tragedije koju Molijer piše zajedno sa Kornejem, Kintoom i Lilijem. U tu svrhu preureÄ‘uje se pozorište u Pale Rojalu. Versaj postaje glavno sedište dvora. Premijera Skapenovih spletki. 1672. - Umire Madlen Bežar. Molijer se nastanjuje u prostranom graÄ‘anskom stanu u ulici Rišelje. Miri se s Armandom. Premijera UÄenih žena. RaÄ‘a se treće dete, sin, koji ubrzo umire. Lili ispreda intrige oko Molijera, traži da njegova Kraljevska muziÄka akademija (Opera) dobije iskljuÄivo pravo na izvoÄ‘enje komada s muzikom i baletom. Postaje uzaludna adaptacija Pale Rojala. 1673. - Poslednje Molijerovo delo, baletska komedija Umišljeni bolesnik sa muzikom Šarpentjea. Ne izvodi se na dvoru, zbog Lilijevih intriga. Kralj više nije sklon Molijeru. Teško bolestan, Molijer igra Umišljenog bolesnika. Na Äetvrtom izvoÄ‘enju, 17. februara, u poslednjoj sceni dobija težak napad konvulzivnog kašlja. Prenesen je u stan, gde iste noći – umire. Crkva ne dozvoljava da bude sahranjen na groblju. Na intervenciju glumaca i Molijereve udovice, kralj nalaže nadbiskupu da izbegne skandal. ÄŒetiri dana nakon toga, Molijer je noću, krišom, sahranjen bez ceremonije. Posle Molijereve smrti Lili preuzima pozorište Pale Rojal i tamo smešta Operu. Molijerova trupa mora da se iseli. 1680. - Kralj spaja bivšu Molijerovu trupu kojoj su se već bili pridružili glumci iz Marea i trupu iz „Hotela de Bourgogne“ i tako nastaje Komedi francez.
- Jean-Baptiste Poquelin Moliere -
|
Just what I was looking for.
Sve lepo usminkano, a deca gladna. Ag...
8...
meni treba notni zapis ove pjesme &n...
ok je jos viceva treba