NOVI SAD   Click for Novi Sad, Serbia Forecast
PANS
PANSWEB.COM
 









  Početna arrow TEKSTOVI arrow Ustav, ustavnost i zakonitost /pravo-politika/
Ustav, ustavnost i zakonitost /pravo-politika/ Štampaj E-mail
Vrednovanje korisnika: / 10
LošeNajbolje 
Poslao/la: / Sent by NSboy   
Sunday, 26 December 2010
Ustav, ustavnost i zakonitost

 

 
Pojam ustava
Ustav je osnovni i najviši pravni akt jedne države kojim se ureÄ‘uju odnosi izmeÄ‘u graÄ‘ana i države.
- naziv potiče od latinske reči CONSTITUTIO - odredba, sastav, ustav
- ustav određuje 3 sfere:
1) sferu organizacije države i njenih osnovnih organa (državno uređenje)
2) sferu društveno-ekonomskih i političkih odnosa (društveno-ekonomsko ureÄ‘enje)
3) sferu sloboda, prava i dužnosti građana u državi i prema državi
- suprematija (premoć) ustava u odnosu na druge akte
- pitanja ustav rešava načelno, dok zakoni ustavne odredbe pretvaraju u konkretna pravila ponašanja (primer: svi ljudi imaju pravo na rad; zakon je konkretizuje, potrebno je da se ostvare neki uslovi: klasifikacija, državljanstvo...)
- ustav je politički dokument zato što uvek promoviše ideologiju jedne države
 
Vrste i oblici ustava
1. Prema obliku u kojem se donose:
a) pisani ustavi
b) nepisani ustavi
2. Prema načinu donošenje i menjanja:
a) čvrsti (kruti) ustavi (npr. u SAD, 1787. godine, ustavotvorna skupština)
b) meki (fluidni, gipki) ustavi (donosi ih skupština istim postupkom kao i zakone)
3. Prema karakteru organa koji ustav donosi:
a) oktroisani (darovni, podareni) ustavi (donosi ga sam vladar ili šef države bez učešÄ‡a predstavničkog tela; karakteristično za diktatorske režime)
b) ustavi-pakti (priprema ga predstavničko telo a vladar izražava svoj stav davanjem saglasnosti)
c) narodni ustavi (priprema ih i usvaja predstavničko telo)
4. Prema broju pravnih akata u kojima se nalaze:
a) kodifikovani ustavi (to su oni čiji se tekst nalazi u jednom pravnom aktu)
b) nekodifikovani ustavi (oni čiji se tekst nalazi u većem broju pravnih akata)
 
Razvoj ustava i ustavnosti u svetu
- Hamurabijev zakonik - iz 17. veka pre nove ere
- Aristotel - 2 vrste pravnih normi: 1) norme kojima se reguliše državno ureÄ‘enje 2) norme kojima se odreÄ‘uje postupak kojeg se moraju pridržavati organi vlasti
- Stari Rim - imperatori su izdavali edikte - od II veka dobijaju snagu zakona i postaju izvor prava
- Engleska - 1215. god. kralj Jovan Bez Zemlje doneo je 'Veliku povelju slobode' (MAGNA CHARTA LIBERTATUM) koja sadrži odredbe: 1) ograničava sudske pregorative (povlastice) kralja 2) uvodi načelo zakonitosti prilikom lišavanja slobode 3) propisuje prava na zakonito suÄ‘enje; 'Peticija o pravima' (1628. godina); 'O sudskim pravima (1679. godina); 'Zakon o pravima' (1689. godina)
- Sava Nemanjić je oko 1220. godine preveo na srpski grčki NOMOKANON; Stefan Dušan - 1349. godine donosi 'Dušanov zakonik' - odnosi se na sudsku vlast -> sud je iznad cara (zakonik je dopunjen 1354. godine)
- Virdžinija (Severna Amerika) - donet prvi ustav 1776. godine
- Francuska - I ustav 1791, II ustav 1793. godine
 
Principi ustavnosti i zakonitosti
PRAVNA DRŽAVA
   Vladavina prava = pravna država
   - suprotstavljanje neograničenoj vlasti državnih organa
   - samovolja i zloupotreba vlasti od strane apsolutističkih vladara
   - zalaganje za zaštitu pojedinaca i njegovih prava
   - zaštita države od onih pojedinaca koji krše društvena pravila ponašanja
   Uslovi:
   1) da u državi nema jače sile od prava
   2) da niko nema više prava od drugih
   Garancija prava:
   1) pravo na život
   2) pravo na slobodu
   3) pravo na svojinu
SUŠTINA USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI
   - pravnu sadržinu vladavine prava čine principi ustavnosti i zakonitosti
   - ustavnost u širem smislu
   - ustavnost u užem smislu
   - zakonitost u širem smislu
   - zakonitost
   zakonitim se naziva onaj pravni akt koji je u skladu sa višim pravnim aktom od sebe, a nezakonitim se naziva akt koji nije u skladu sa višim pravnim aktima
   - pravo
   pravo - pravni poredak - skladna celina = hijerarhija pravnih propisa:
          1) ustav - pitanja rešava na uopšten, načelan način
          2) zakon - pitanja rešava detaljnije, razraÄ‘uje ustavna načela 
          3) podzakonski pravni akti (uredbe, pravilnici...)
          4) pojedinačni pravni akti (presude, rešenja...)
   - principi ustavnosti i zakonitosti znače dvostruku zaštitu
   - postoje uslovi koji moraju biti ispunjeni
 
Zaštita ustavnosti i zakonitosti
USTAVNI SUDOVI I REDOVNI SUDOVI
   Suština hijerarhije pravnih propisa je u tome da opšti pravni akt manje pravne snage bude u skladu sa opštim pravnim aktom veće pravne snage, a pojedinačni pravni akt da bude u skladu sa opštim pravnim aktom
   Pojedinačni pravni akt je nezakonit u formalnom i materijalnom smislu:
   - u formalnom smislu (gleda se forma):
   1) kad je akt doneo nenadležni državni organ
   2) kad akt nije donesen po propisanom postupku
   3) kad akt nije donet u propisanoj formi
   - u materijalnom smislu (gleda se sadržaj):
   1) kad akt nema sadržinu koju predviÄ‘a viši pravni akt
   2) kad akt ne sadrži adekvatno prikazane činjenice koje su od bitnog značaja za takav akt
   Uzroci kršenja ustavnosti mogu biti:
   1) nesvesni (neko krši ustav iz neznanja)
   2) svesni (neko krši ustav iz interesa)
 
Sistem zaštite ustavnosti i zakonitosti
- ustavni sud (Nemačka, Austrija, Turska, Srbija...)
- vrhovni sud (SAD)
- poseban politički i državni organ: ustavni savet (u Francuskoj)
- redovni sudovi (u Švajcarskoj)
 - parlament u bivšim socijalističkim zemljama (SSSR, Kina, Albanija, Bugarska i u bivšoj Jugoslaviji do 1963; 1963. godine u Jugoslaviji nastaje ustavni sud Jugoslavije, 6 ustavnih sudova republika + od 1971. god. 2 pokrajinska ustavna suda koji su ustavom Republike Srbije od 1990. ukinuta)
Funkcija ustavnog suda: štiti ustavnost; ukida one akte koji su neustavni
SUDOVI
   Sud je grana državne vlasti, pored zakonodavne i izvršne vlasti
   - sudska funkcija utvrÄ‘uje da li je bilo ili nije bilo povrede prava i ako je bilo utvrÄ‘uje sankciju
  - dvostruka uloga suda
   - sudovi: 
   1. specijalizovani (pomorski, trgovački...)
   2. sudovi opšte nadležnosti:
      a) graÄ‘anski (porodični, imovinski sporovi)
      b) krivični
   - sudski postupak je dugotrajan i složen
   - sudija ili sudsko veće donosi presudu na osnovu zakona i slobodnog sudskog uverenja
   - pravo nezadovoljne strane na žalbu protiv prvostepene presude
 
Komentari
Dodaj Novi Pretraga RSS
Dodaj komentar
Ime:
Email:
 
Naslov:
UBBCode:
[b] [i] [u] [url] [quote] [code] [img] 
 
 
:D:):(:0:shock::confused:8):lol::x:P:oops::cry::evil::twisted::roll::wink:
:!::?::idea::arrow:
 
Morate navesti anti-spam kod koji stoji na slici.

3.26 Copyright (C) 2008 Compojoom.com / Copyright (C) 2007 Alain Georgette / Copyright (C) 2006 Frantisek Hliva. All rights reserved."

 
< Prethodno / Previous   Sledeće / Next >


CONTENT

By timely mending save much spending.
 

TRANSLATE
EnglishFrenchGermanItalianPortugueseRussianSpanish

SAJTOVI OÄŒLAÅ IVAÄŒA








.
 
~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~
Promena godi.
 
poslovni adresar - PANS - poslovni oglasnik