Oplođenje predstavlja proces prodiranja spermatozoida u jajnu ćeliju i spajanje njihovih genetskih materijala (hromozoma).
OploÄ‘enje se najÄešÄ‡e dešava u ampularnom delu jajovoda, u koji dospeva jajna ćelija posle ovulacije. Broj spermatozoida koji svojim aktivnim pokretima dospevaju do ampularnog dela jajovoda u uobiÄajenim okolnostima iznosi izmeÄ‘u 300 i 500, a od njih samo 1 prodire u jajnu ćeliju. Jajna ćelija je sposobna za oploÄ‘enje najviše 24 sata posle ovulacije, dok spermatozoidi zadržavaju tu sposobnost 72 sata po ejakulaciji.
Tokom prve dve nedelje
menstrualnog ciklusa, telo se priprema da ovulira – hormoni stimulišu jajnike da naprave i oslobode zrelu jajnu ćeliju iz jajnika u jajovod i istovremeno signaliziraju unutrašnjosti materice (endometrijumu), da se zadeblja, i tako da se pripremi za oploÄ‘enu jajnu ćeliju. Ovulacija (oslobaÄ‘anje jajne ćelije), dogaÄ‘a se najÄešÄ‡e oko dve nedelje nakon prvog dana menstrualnog ciklusa, ali to zavisi od dužine ciklusa, tako da ovulacija nije uvek Äetrnaestog dana ciklusa. Kada doÄ‘e do ovulacije, jajna ćelija poÄinje da putuje niz jajovod, gde se obiÄno i oplodi.
Tako oploÄ‘ena jajna ćelija predstavlja zigot, sa 46 hromozoma u kojima se nalaze nasledni Äinioci oba roditelja. OploÄ‘enjem se odreÄ‘uje i biološki pol ploda. Ukoliko je jajna ćelija oploÄ‘ena spermatozoidom nosiocem Y hromozoma, doći će do muškog pola (XY), a ako je oploÄ‘ena spermatozoidom nosiocem X hromozoma, do nastanka ženskog pola (XX).
Kada se jajna ćelija oplodi, nastavlja svoj put, kroz jajovod, ka materici, gde će se ugnezditi u njenoj unutrašnjosti (implantacija). Tokom puta kroz jajovod jajna ćelija poÄinje da se deli i kada stigne do materice, već ima oko 100 ćelija, a unutrašnjost joj je ispunjena teÄnošÄ‡u i zove se blastocista.
Naime, posle 20-30 sati od stvaranja zigota, novonastala ćelija se deli u dve jednake ćelije ćerke, koje se zovu blastomere. Daljom mitotiÄkom deobom povećava se broj blastomera. Formacija koja u sebi sadrži 12-16 blastomera, dospeva u šupljinu materice izmeÄ‘u trećeg i Äetvrtog dana posle oploÄ‘enja i naziva se morula. Dalji razvoj karakteriše pojava šupljina, koje se spajaju u veći prostor ispunjen teÄnošÄ‡u i to je blastocista.
Implantacija se vrši u stadijumu blastociste. To se dogaÄ‘a šestog ili sedmog dana od oploÄ‘enja, odnosno 2-3 dana posle ulaska morule u materiÄnu šupljinu.
Blastocista ima dva sloja ćelija – unutrašnji i spoljašnji. Od spoljašnjeg će postati posteljica, a od unutrašnjeg beba. PreÄnik blastociste je 0.1-0.2 mm. Istovremeno nastaje i žumanÄana kesa, koja će biti bebi izvor hrane sve dok se ne formira posteljica.
Dvanaestog dana od oploÄ‘enja blastocista je u celini utonula u stromu endometrijuma, što se smatra završetkom implantacije.
Ako se iz jajnika oslobode dve jajne ćelije i oplode sa dva odvojena spermatozoida, stvoreni su dizigotni ili dvojajÄani blizanci, koji imaju razliÄit genetski materijal. Oni mogu biti istog ili razliÄitog pola, mogu liÄiti, ali i ne moraju.
Ako se jedna jajna ćelija oplodi a tek kasnije podeli na dva dela, dolazi do stvaranja identiÄnih jednojajÄanih, monozigotnih blizanaca. Ako se podeli na tri dela, stvaraju se trojke, itd. IdentiÄni blizanci imaju isti genetski materijal tako da su istog pola i liÄe. Samo jedna trećina blizanaca su identiÄni, tj. monozigotni.
Kada doÄ‘e do implantacije, grlić materice postaje mekši i ispunjava ga gusta sluz, koja štiti unutrašnjost materice od infekcije. Tokom implantacije može doći do oskudnog krvarenja i bola. Većina žena ne zna kada je taÄno došlo do oplodnje.
Ako ne doÄ‘e do menstruacije u periodu kada bi trebalo, može se proveriti da li je došlo do trudnoće upravo preko hormona koji se luÄi u trudnoći – humani horionski gonadotropin (HCG). Testovi koji se koriste za utvrÄ‘ivanje trudnoće kupuju se u apoteci i mere koliÄinu ovog hormona u urinu.
Just what I was looking for.
Sve lepo usminkano, a deca gladna. Ag...
meni treba notni zapis ove pjesme &n...
ok je jos viceva treba