PriÄa o pirinÄu /kulinarstvo-poljoprivreda/ |
|
|
Poslao/la: / Sent by Toma Kohn
|
Thursday, 17 December 2009 |
PriÄa o pirinÄu
PriÄu o pirinÄu zapoÄeli su stari Kinezi, jos pre 5 000 godina, u drevnim zapisima. Više od polovine ÄoveÄanstva živi gotovo iskljuÄivo od pirinÄa. Tako npr. Japanci troše po 150 kg pirinÄa po glavi godišnje. PirinaÄ se može gajiti na svim klimatskim podruÄjima i svim pa i najsuvljim zemljištima, tako da danas imamo preko 1000 sorti pirinÄa. Od svih žitarica pirinaÄ ima najveću energetsku vrednost (na 100 g sadrži 1.540 Kj. Veoma je bogata mineralima Ph, K, Mg, Ca itd. Od vitamina najviše ima vitamina E i u kori vitamina B. Postoje 3 osnovne vrste pirinÄa: 1. Neoljušten pirinaÄ - prirodni 2. Oljušten - neglaziran 3. Oljušten - glaziran (najÄešÄ‡e se koristi) Najzdraviji je svakako neljušteni pirinaÄ zbog visokog sadržaja minerala i vitamina. Uglavnom ovaj pirinaÄ koriste siromašni, pošto izgled nije lep kao oljušten glaziran pirinaÄ. U razvijenim zemljama se koristi uglavnom oljušten glaziran pirinaÄ. Ovde i mi spadamo. PirinaÄ potiÄe iz Kine i Indije, odakle se postepeno širio Azijom. Stigavši do Sirije i istoÄne Afrike, stigao je i do juga Španije i tako redom je osvojio i Evropu. Proizvode ga skoro sve evropske zemlje. Kod nas se ne proizvodi. Zbog blagotvornog dejstva i lakog varenja preporuÄuje se upotreba pirinÄa bar 2 puta nedeljno. Posebno treba da ga koriste osobe iscrpljene krvarenjem, plućni i tuberkulozni bolesnici. TakoÄ‘e se preporuÄuje kod bolesnika koji imaju problema sa crevima i želucem. Dobar je protiv dijareje, a pospešuje i izluÄivanje mokraće. autor: Toma Kohn
|
Just what I was looking for.
Sve lepo usminkano, a deca gladna. Ag...
meni treba notni zapis ove pjesme &n...
ok je jos viceva treba