NOVI SAD   Click for Novi Sad, Serbia Forecast
PANS
PANSWEB.COM
 









  Početna arrow ZANIMLJIVOSTI arrow TEKSTOVI arrow Poslovice iz vremena Rimskog carstva /info/
Poslovice iz vremena Rimskog carstva /info/ Štampaj E-mail
Vrednovanje korisnika: / 6
LošeNajbolje 
Poslao/la: / Sent by PANS - poslovni adresar   
Wednesday, 08 April 2009

Poslovice iz vremena Rimskog carstva

 
... i danas su veoma aktuelne.
 
 
Ako je sada loše neće biti uvek.
 
Ako neće zlo od tebe, beži ti od zla.
 
Ako nestane uzrok, nestaće i posledica.
 
Ako postoji sumnja, postupaj blaže.
 
Ako se duša i misao na vreme otvore za dobro-u njih zlo više ne može.
 
Ako se ukinu porezi, propada država.
 
Ako si sam sebi prijatelj, gledaj da to budeš i drugima!
 
Ako uz krivoga moraš pogubiti i nevinog, bolje oprosti i krivom.
 
Blago onom ko zna da ne zna, a hoće da zna.
 
Bojažljiv sebe naziva opreznim, tvrdica štedljivim.
 
Bolje je dvaput i triput pitati, nego jedanput zalutati.
 
Bolje kasno nego nikad.
 
Bolje trpeti nepravdu nego je činiti.
 
Brzo se osuše suze, posebno ako se radi o tuÄ‘oj nasreći.
 
Čovek je lepa stvar, ako je čovek.
 
Čovek treba da zna svoju meru (svoja ograničenja) i da ih ima u vidu.
 
ÄŒovek ulepšava mesto, a ne mesto čoveka.
 
Darežljivost nema dna.
 
Delo veliča svog tvorca.
 
Dobar glas daleko se čuje, a rÄ‘av još dalje.
 
Dobar glas je kao drugi imetak.
 
Dobri se druže sa dobrima, zli sa zlima.
 
Dopušteno je potraživati.
 
Druge prirode je telesna lepota, a druge duhovna.
 
Drugi ćete ceniti onako kako ti budeš cenio samog sebe.
 
Drugi kraj, drugi običaj.
 
Drugima praštaj mnogo, sebi ništa.
 
Drvo se ne obara jednim udarcem.
 
Duševnih bolesti ima više nego telesnih.
 
Gde je strah, tamo je i stid.
 
Gde su leševi, tamo su i lešinari.  
 
Gde sudi onaj koji tuži, tamo važi sila, a ne zakon.
 
Glasina nije uvek samo prazna priča.
 
Glup čovek doliva reku u more.
 
Glupak se opameti ako pretrpi štetu.
 
Govornik nije uvek radnik. (Ne radi svako ono što govori.)
 
I ako izgubiš sve, gledaj da sačuvaš dobar glas.
 
I malim stvarima pomažu se velike.
 
I psi bez zuba laju.
 
Iako stičeš nova prijateljstva, neguj stara.
 
Imam poverenja u hrabrost, ne u oružje.
 
Iskustvo je najbolja učiteljica.
 
Istinski prijatelj je kao drugo ja.
 
Istom strogošÄ‡u kojom sudiš drugima-sudi sebi. Istom blagošÄ‡u kojom sebi praštaš-praštaj drugima.
 
Izbeći mržnju znači pobediti.
 
Izigrana pravda je dvostruka nepravda.
 
Jabuka ne pada daleko od stabla.
 
Jedna lasta ne čini proleće.
 
Jedna svađa rađa drugu.
 
Jednak nema vlast nad jednakim.
 
Jednu reci-dve saslušaj.
 
Jezik je najbolji i najgori deo tela.
 
Kad jedan neće, nikad se dvojica zavaditi ne mogu.
 
Kap dubi kamen, ne silom, nego čestim kapanjem.
 
Ko drugome jamu kopa, sam u nju pada.
 
Ko mačem barata, od mača umire.
 
Ko nikom ništa ne veruje, mora da je prepredena varalica.
 
Ko piše, dva puta čita.
 
Ko postupa loše sam sa sobom, ne postupa dobro ni sa kim. (Ko nije za sebe nije ni za drugoga.)
 
Ko povredi poštenje drugog, gubi svoje.
 
Ko preti, sam se prekomerno plaši.
 
Ko priča šta hoće, čuće šta neće.
 
Ko štedi štetočine, kažnjava nevine.
 
Ko svakom svašta veruje, zaslužuje da bude prevaren.
 
Ko sve dobro razmisli, neće pogrešiti.
 
Ko za tuÄ‘om vunom poÄ‘e, sam ostrižen doÄ‘e kući.  
 
Ko zna sve podjednako, ne zna ništa.
 
Kod kažnjavanja treba sprečiti bes.
 
Koga su zmije ujele, i guštera se boji.
 
Koje pseto hoće da ubiju, poviču: Besno je!
 
Koji varvar sebe proglasi za varvara?
 
Koliko čovek zna, toliko može.
 
Koliko praznog ima u stvarima!
 
Koliko sluga (robova), toliko neprijatelja.
 
Koliko znamo, toliko i zadržimo u pamćenju.
 
Konačno pobeđuje dobra stvar.
 
Krivlji je onaj koji je smislio nego onaj koji je počinio.
 
Lažov ne veruje drugima ni kad istinu govore, a hteo bi da se njemu veruje kad laže.
 
Lažov u jednome, lažov u svemu.
 
Lep si ako ti je srce dobro; dobar si ako ti je duša plemenita. Ovo te dvoje čine bogatim i tako zadovoljna svako će te voleti.
 
Lisica menja dlaku, ali ćud nikada.
 
Ljudski je grešiti, no Ä‘avolski je istrajavati u greškama.
 
Ljudski je grešiti.
 
Ljudski je voleti, ali i opraštati.
 
Ma kako da je nebo mutno i oblačno, iza oblaka ipak sunce sija.
 
Magare neće zaplivati dok mu voda ne doÄ‘e do ušiju.
 
Mala kuća, veliki mir.
 
Male stvari su uzrok velikih.
 
Malo pričaj, a više čini.
 
Malo, ali dobro.
 
Mnogo priča, malo mudrosti.
 
Moraš da gledaš sve sa dobre strane.
 
Mrtvome lavu ne čupaj grivu.
 
Mrtvome lavu rugaju se i zečevi.
 
Mržnja je zastarela ljutnja.
 
Mudrost je majka svih dobrih veština.
 
Najbolji je onaj govornik, koji kratkim rečima kaže najviše.
 
Najkraća crta je prava.
 
Najviše moći ima onaj koji vlada nad sobom.
 
Nakon sklapanja prijateljstva treba imati poverenja; pre sklapanja prijateljstva treba razmisliti.
 
Nakon zime stiže proleće.
 
Nama dobro, nikome loše.
 
Nama se više dopada tuÄ‘e, a tuÄ‘ima naše.
 
Napeti luk se lako slama.
 
Navika je druga priroda.
 
Ne čini drugima ono što sam ne voliš da trpiš.
 
Ne miriše dobro ko uvek miriše.
 
Ne napredovati znači nazadovati, ne istupati napred znači ustupati.
 
Ne stidim se da priznam, ako nešto ne znam.
 
Ne treba svaku grešku proglašavati glupošÄ‡u.
 
Ne učimo radi škole, nego radi života.
 
Ne živi se u prošlosti.
 
Ne živimo samo za jednu želju.
 
Od ničeg nastaje, opet ništa.
 
Od otadžbine ništa slaÄ‘e.
 
Od svega po nešto, no ništa ukupno.
 
Odaj poštovanje starosti.
 
Odbij, šta nisi. (Ne budi ono što nisi.)
 
Oholost sprema pad.
 
Ono što naudi, često nauči.
 
Ono što si prećutao, to uvek u pogodno vreme možeš reći, ali ono što si u nevreme izustio-nikad ne možeš izbrisati.
 
Onoga koji ne spreči ono što može da spreči, smatraju saglasnim.
 
Onom koji hoće, ništa nije teško.
 
“Oprosti” je kratka reč, ali teško prelazi preko jezika. Ali ta reč može učiniti više dobra nego hiljadu drugih reči koje preko jezika lako
prelaze.
 
Osnov svih loših stvari je tvrdičluk.
 
Pamćenje treba vežbati svakodnevno.
 
Pametan čovek se uči na tuÄ‘im greškama, glup na svojim.
 
Pametnom je bilo rečeno dosta.
 
Pametnom je dovoljno malo.
 
Pisanjem ćeš naučiti da pišeš, govorom da govoriš.
 
Plašim se čoveka od jedne knjige (neobrazovanog).
 
Počeci svih stvari su sićušni.
 
Početak je polovina čitavog posla.
 
Podlost vara spoljašnjim poštenjem.
 
Podučavajući druge učimo sami.
 
Poklonjenom konju nemoj gledati u zube.
 
Pomozi onome ko nosi breme, no nikako onome ko ga spušta.
 
Ponekad reči pogaÄ‘aju ljude više nego batine.
 
Pošten čovek sve radi pošteno.
 
Poštenje ne dolazi samo od prirode; postati dobar je umeće.
 
Poštenje pobeÄ‘uje sve, pa i zavist.
 
Poštenje se ne kupuje zlatom.
 
Poštenje se ne može kupiti jer ga pošten ne prodaje ni za blaga sva golema. A nepošten prod’o bi ga-al’ ga nema!
 
Poštovanje je veće s razdaljine.
 
Potrebna su dela, ne reči.
 
Pravda ne gleda na ličnost.
 
Pravda ne traži nagradu.
 
Pravedno je, da onaj koji je imao udeo u dobiti, učestvuje i u šteti.
 
Predsoblje je ukras kuće.
 
Preko trnja do zvezda.
 
Prema voću, plodovima, prepoznaješ drvo.
 
Prepoznavanje uzroka donosi prepoznavanje rezultata.
 
Preterana briga više upropasti nego koristi.
 
Pretvarati se svojstveno je čoveku.
 
Pridržavaj se onog što je ispravno!
 
Prijatelj se poznaje u nevolji.
 
Prijatelji nam nisu uvek iskreni. Ali neprijatelji jesu. Zato iskrenost neprijateljevu iskoristi da svoje mane bolje upoznaš.
 
Prijateljstvo ima prednost nad rodbinskom vezom.
 
Prijateljstvo može da postoji samo između dobrih ljudi.
 
Prilika čini lopova.
 
Prilika se teško ukaže, lako gubi.
 
Priznanja menjaju ljude, ali retko kada na bolje.
 
Promena godi.
 
Promena sprečava prezasićenost.
 
Propada sve što učiniš nezahvalniku.
 
Prosipanje je početak bede.
 
Prošlost ne možemo da promenimo.
 
Protiviti se svakome ružan je običaj.
 
Pružena odanost, vernost najviše obavezuje na istu odanost.
 
Prvo gledaj gde ćeš isplivati, pa onda zaplivaj.
 
Put do zvezda sa zemlje nije komotan.
 
Rad oplemenjuje.
 
Radi ljudima ono što želiš da oni tebi rade.
 
Radije ću biti zdrav, nego bogat.
 
Rado verujemo u ono šta želimo.
 
Raduj se kad te hvale, ali samo kad te hvale oni koji ne bi zazirali ni da te ukore ako učiniš nešto rÄ‘avo.
 
Ranije je laskanje bilo smatrano porokom, danas je postalo običaj.
 
Razum i razboritost su prevashodne osobine vođe.
 
RÄ‘av je ono miš koji samo jednu rupu ima.
 
Reči odlete, napisano ostaje.
 
Reči podstiču, primeri vuku.
 
Red je da deca poštuju roditelje.
 
Retko je neko star i srećan istovremeno.
 
Rodni kraj je sladak.
 
Sa čistog izvora teče čista voda.
 
Sa odvažnošÄ‡u raste hrabrost, s kolebanjem strah.
 
Sadašnjost je sigurna, budućnost neizvesna.
 
Sam pojedi što si zakuvao.  
 
Samo onaj koji je slušao zapovedi, zapoveda dobro.
 
Samo sasvim pokvaren čovek izdaje prijatelja.
 
Samo sloga Srbina spasava.
 
Samohvala zaudara.
 
SavlaÄ‘uj sve svoje muke srčanošÄ‡u.
 
Sila bez razuma ruši se pod vlastitim teretom.
 
Siromašnome nedostaje mnogo, tvrdici sve.
 
Sitne stvari zaokupljuju sitne duše.
 
Skrati svoje brige, da sebi produžiš život.
 
Skromnost je temelj svih vrlina.
 
Sličan se raduje sličnom.
 
Složna braća nove dvore grade, a nesložna i stare razgrade.
 
Smej se, ako si mudar.
 
Snaga ćutke i glasno izraženog, ista je.
 
Sramna je ptica koja ispušta izmet u vlastito gnjezdo.
 
Sramnije je varati nego biti varan.
 
Sreća je sa odvažnima.
 
Sreća nam pribavlja prijatelje, a nevolja ih oprobava.
 
Srećan je život proveden u skladu sa vlastitom prirodom.
 
Srećan nikad nije onaj kojeg muči što je drugi srećniji.
 
Starac hvali prošla vremena.
 
Stare greške se teško ispravljaju.
 
Stidu se nije moguće naučiti, može se samo roditi s njim.  
 
Strah začepljuje uši.
 
Stvari postignute silom nisu trajne.
 
Sudbina može da oduzme malo onom kome je malo dala.
 
Sunce sija svima.
 
Sutra, sutra, uvek sutra... tako prolazi vek.
 
Svaki dan ima svoje darove.
 
Svaki početak je naporan.
 
Svaki poltronski govor u sebi sadrži otrov.
 
Svaki rad traži nagradu.
 
Svaki uzrast je pogodan za učenje.
 
Svako bi bio savršen, da nema “kad bi...”.
 
Svako ima svoje greške.
 
Svako je kovač svoje sreće.
 
Svako je najbolji tumač svojih reči.
 
Svako ko voli, bori se.
 
Svako zlo je lako uništiti dok nastaje.
 
Svakome je svoje drago.
 
Svakome po zasluzi.
 
Sve nas primamljuje žudnja za pohvalom.
 
Sve se može dobiti radom, ništa bez znoja.
 
Sve što koristi može i da škodi.
 
Svi smo bar jednom poludeli.
 
Svi žele da znaju, ali niko ne želi da plaća za to.
 
Svojstveno je onome ko nanosi štetu da drhti (da se boji).
 
Svrha prava je savršena pravda.
 
Šta će slepcu ogledalo? 
 
Šta god maca omaci, ono sve miševe lovi.
 
Šta god radiš, radi sa razboritošÄ‡u i vodi računa o ishodu.
 
Šta je bilo, bilo je.
 
Štedeću reči, besplatne su.
 
Štedeti osobe, a govoriti o manama.
 
Štedeti porobljene i satreti ohole.
 
Štedi vreme.
 
Štedljivost je veliki prihod.
 
Što brzo nastaje, brzo nestaje.
 
Što ćeš biti veći, tim skromniji budi.
 
Što je dobro, treba zabeležiti.
 
Što je nastalo u bitkama, trajaće i nakon njih.
 
Što ne mogu sam, ne mogu ni uz posredovanje drugog.
 
Što ne uradiš odmah, može se lako desiti da nećeš nikada uraditi.
 
Što radiš uz posredništvo drugog, radi sam.
 
Što se dogodilo, ne može se promeniti.
 
Što se sprovodi u delo silom, ne traje.
 
Što si obavezan da platiš, plati sa osmehom!
 
Što učeniji to skromniji.
 
Tamo gde nije dokazano znanje, pretpostavljamo neznanje.
 
Tek kad vidiš stvar, iznesi sud.
 
Teško je razdvojiti istinske prijatelje.
 
Teško onom ko misli da zna, a ne zna.
 
Teško onom kod koga se mačke s miševima okume.
 
Teško se može naći govor koji nije u skladu s moralom i životom govornika. (Reč odaje čoveka.)
 
To je gorak, ali dobar lek.
 
Tražite i naći ćete!
 
Tražite ono, što je najbolje i najlepše.
 
Treba da učiš dok na svetu postoji nešto što ne znaš.
 
Treba osuditi sudiju, ako je krivac oslobođen.
 
Tvrdica uvek nađe razlog da odbije.
 
Tvrdična duša ne može se zasititi nikakvom dobiti.
 
U čemu smo grešili u mladosti, to ispaštamo u starosti.
 
U ljudskom životu ništa nije sigurno.
 
U miru lavovi, u bici zečevi.
 
U oklevanju čami opasnost.
 
U opominjanju smo svi vrsni.
 
U ozbiljnim stvarima nema mesta za šale.
 
U svemu je neophodan red.
 
Učeni čovek uvek poseduje bogatsvo u sebi.
 
Učenik nije ravan učitelju u znanju.
 
Učimo na greškama.
 
Učtivost je blago koje svako može imati, a što ga više trošiš, sve si bogatiji.
 
Udružene snage su jače.
 
Ugovor je dvostrana obaveza.
 
Ugovore treba poštovati.
 
Umerene stvari traju.
 
Uvek je postojala ista mogućnost da se čuje bilo šta.
 
Uvreda se sastoji u nameri onog koji vređa.
 
Uzalud se trudi onaj ko želi da se dopadne svima.
 
Uzmi svoje, a drugome daj njegovo.
 
Velikodušnost je znak prijateljstva.
 
Verni (pouzdani) ortak je sigurno sidro.
 
Verovati da je moguće pobediti u ratu sedeći ili moliti se, glupost je.
 
Verujte iskusnome.
 
Vežbanje dovodi do umetnosti.
 
Više dobija onaj koji zna i da se oduži, da uzvrati.
 
Vladar ne treba da žuri s kaznom, no nagradu neka da brzo.
 
Vladati sobom, najveća je moć.
 
Voditi u lov pse koji neće da love, glupost je.
 
Vojska vredi koliko i vojskovođa.
 
Komentari
Dodaj Novi Pretraga RSS
Aleksandra  - :*   |109.93.154.xxx |14-12-2010 03:46:13
:unsure: :woohoo:  :X :whistle: :s  
Aleksandra   |109.93.154.xxx |14-12-2010 03:47:02
imateli neku poslovicu u trojanskom ratu
iman  - dobre poslovice   |92.36.136.xxx |11-04-2013 16:52:06
jaooo dobri poslovica ali ih skratite
Dodaj komentar
Ime:
Email:
 
Naslov:
UBBCode:
[b] [i] [u] [url] [quote] [code] [img] 
 
 
:D:):(:0:shock::confused:8):lol::x:P:oops::cry::evil::twisted::roll::wink:
:!::?::idea::arrow:
 
Morate navesti anti-spam kod koji stoji na slici.

3.26 Copyright (C) 2008 Compojoom.com / Copyright (C) 2007 Alain Georgette / Copyright (C) 2006 Frantisek Hliva. All rights reserved."

 
< Prethodno / Previous   Sledeće / Next >


CONTENT

All for one and one for all.
 

TRANSLATE
EnglishFrenchGermanItalianPortugueseRussianSpanish

SAJTOVI OÄŒLAÅ IVAÄŒA









.
 
Prijatelji nisu uvek iskreni. Neprijatelji jesu. Zato tu iskrenost iskoristi da upoznaš svoje mane.
 
poslovni adresar - PANS - poslovni oglasnik