Poslovice iz vremena Rimskog carstva
... i danas su veoma aktuelne. Ako je sada loše neće biti uvek.
Ako neće zlo od tebe, beži ti od zla.
Ako nestane uzrok, nestaće i posledica.
Ako postoji sumnja, postupaj blaže.
Ako se duša i misao na vreme otvore za dobro-u njih zlo više ne može.
Ako se ukinu porezi, propada država.
Ako si sam sebi prijatelj, gledaj da to budeš i drugima!
Ako uz krivoga moraš pogubiti i nevinog, bolje oprosti i krivom.
Blago onom ko zna da ne zna, a hoće da zna.
Bojažljiv sebe naziva opreznim, tvrdica štedljivim.
Bolje je dvaput i triput pitati, nego jedanput zalutati.
Bolje kasno nego nikad.
Bolje trpeti nepravdu nego je Äiniti.
Brzo se osuše suze, posebno ako se radi o tuÄ‘oj nasreći.
ÄŒovek je lepa stvar, ako je Äovek.
ÄŒovek treba da zna svoju meru (svoja ograniÄenja) i da ih ima u vidu.
ÄŒovek ulepšava mesto, a ne mesto Äoveka.
Darežljivost nema dna.
Delo veliÄa svog tvorca.
Dobar glas daleko se Äuje, a rÄ‘av još dalje.
Dobar glas je kao drugi imetak.
Dobri se druže sa dobrima, zli sa zlima.
Dopušteno je potraživati.
Druge prirode je telesna lepota, a druge duhovna.
Drugi ćete ceniti onako kako ti budeš cenio samog sebe.
Drugi kraj, drugi obiÄaj.
Drugima praštaj mnogo, sebi ništa.
Drvo se ne obara jednim udarcem.
Duševnih bolesti ima više nego telesnih.
Gde je strah, tamo je i stid.
Gde su leševi, tamo su i lešinari.
Gde sudi onaj koji tuži, tamo važi sila, a ne zakon.
Glasina nije uvek samo prazna priÄa.
Glup Äovek doliva reku u more.
Glupak se opameti ako pretrpi štetu.
Govornik nije uvek radnik. (Ne radi svako ono što govori.)
I ako izgubiš sve, gledaj da saÄuvaš dobar glas.
I malim stvarima pomažu se velike.
I psi bez zuba laju.
Iako stiÄeš nova prijateljstva, neguj stara.
Imam poverenja u hrabrost, ne u oružje.
Iskustvo je najbolja uÄiteljica.
Istinski prijatelj je kao drugo ja.
Istom strogošÄ‡u kojom sudiš drugima-sudi sebi. Istom blagošÄ‡u kojom sebi praštaš-praštaj drugima.
Izbeći mržnju znaÄi pobediti.
Izigrana pravda je dvostruka nepravda.
Jabuka ne pada daleko od stabla.
Jedna lasta ne Äini proleće.
Jedna svađa rađa drugu.
Jednak nema vlast nad jednakim.
Jednu reci-dve saslušaj.
Jezik je najbolji i najgori deo tela.
Kad jedan neće, nikad se dvojica zavaditi ne mogu.
Kap dubi kamen, ne silom, nego Äestim kapanjem.
Ko drugome jamu kopa, sam u nju pada.
Ko maÄem barata, od maÄa umire.
Ko nikom ništa ne veruje, mora da je prepredena varalica.
Ko piše, dva puta Äita.
Ko postupa loše sam sa sobom, ne postupa dobro ni sa kim. (Ko nije za sebe nije ni za drugoga.)
Ko povredi poštenje drugog, gubi svoje.
Ko preti, sam se prekomerno plaši.
Ko priÄa šta hoće, Äuće šta neće.
Ko štedi štetoÄine, kažnjava nevine.
Ko svakom svašta veruje, zaslužuje da bude prevaren.
Ko sve dobro razmisli, neće pogrešiti.
Ko za tuđom vunom pođe, sam ostrižen dođe kući.
Ko zna sve podjednako, ne zna ništa.
Kod kažnjavanja treba spreÄiti bes.
Koga su zmije ujele, i guštera se boji.
Koje pseto hoće da ubiju, poviÄu: Besno je!
Koji varvar sebe proglasi za varvara?
Koliko Äovek zna, toliko može.
Koliko praznog ima u stvarima!
Koliko sluga (robova), toliko neprijatelja.
Koliko znamo, toliko i zadržimo u pamćenju.
KonaÄno pobeÄ‘uje dobra stvar.
Krivlji je onaj koji je smislio nego onaj koji je poÄinio.
Lažov ne veruje drugima ni kad istinu govore, a hteo bi da se njemu veruje kad laže.
Lažov u jednome, lažov u svemu.
Lep si ako ti je srce dobro; dobar si ako ti je duša plemenita. Ovo te dvoje Äine bogatim i tako zadovoljna svako će te voleti.
Lisica menja dlaku, ali ćud nikada.
Ljudski je grešiti, no Ä‘avolski je istrajavati u greškama.
Ljudski je grešiti.
Ljudski je voleti, ali i opraštati.
Ma kako da je nebo mutno i oblaÄno, iza oblaka ipak sunce sija.
Magare neće zaplivati dok mu voda ne doÄ‘e do ušiju.
Mala kuća, veliki mir.
Male stvari su uzrok velikih.
Malo priÄaj, a više Äini.
Malo, ali dobro.
Mnogo priÄa, malo mudrosti.
Moraš da gledaš sve sa dobre strane.
Mrtvome lavu ne Äupaj grivu.
Mrtvome lavu rugaju se i zeÄevi.
Mržnja je zastarela ljutnja.
Mudrost je majka svih dobrih veština.
Najbolji je onaj govornik, koji kratkim reÄima kaže najviše.
Najkraća crta je prava.
Najviše moći ima onaj koji vlada nad sobom.
Nakon sklapanja prijateljstva treba imati poverenja; pre sklapanja prijateljstva treba razmisliti.
Nakon zime stiže proleće.
Nama dobro, nikome loše.
Nama se više dopada tuÄ‘e, a tuÄ‘ima naše.
Napeti luk se lako slama.
Navika je druga priroda.
Ne Äini drugima ono što sam ne voliš da trpiš.
Ne miriše dobro ko uvek miriše.
Ne napredovati znaÄi nazadovati, ne istupati napred znaÄi ustupati.
Ne stidim se da priznam, ako nešto ne znam.
Ne treba svaku grešku proglašavati glupošÄ‡u.
Ne uÄimo radi škole, nego radi života.
Ne živi se u prošlosti.
Ne živimo samo za jednu želju.
Od niÄeg nastaje, opet ništa.
Od otadžbine ništa slaÄ‘e.
Od svega po nešto, no ništa ukupno.
Odaj poštovanje starosti.
Odbij, šta nisi. (Ne budi ono što nisi.)
Oholost sprema pad.
Ono što naudi, Äesto nauÄi.
Ono što si prećutao, to uvek u pogodno vreme možeš reći, ali ono što si u nevreme izustio-nikad ne možeš izbrisati.
Onoga koji ne spreÄi ono što može da spreÄi, smatraju saglasnim.
Onom koji hoće, ništa nije teško.
“Oprosti” je kratka reÄ, ali teško prelazi preko jezika. Ali ta reÄ može uÄiniti više dobra nego hiljadu drugih reÄi koje preko jezika lako prelaze.
Osnov svih loših stvari je tvrdiÄluk.
Pamćenje treba vežbati svakodnevno.
Pametan Äovek se uÄi na tuÄ‘im greškama, glup na svojim.
Pametnom je bilo reÄeno dosta.
Pametnom je dovoljno malo.
Pisanjem ćeš nauÄiti da pišeš, govorom da govoriš.
Plašim se Äoveka od jedne knjige (neobrazovanog).
PoÄeci svih stvari su sićušni.
PoÄetak je polovina Äitavog posla.
Podlost vara spoljašnjim poštenjem.
PoduÄavajući druge uÄimo sami.
Poklonjenom konju nemoj gledati u zube.
Pomozi onome ko nosi breme, no nikako onome ko ga spušta.
Ponekad reÄi pogaÄ‘aju ljude više nego batine.
Pošten Äovek sve radi pošteno.
Poštenje ne dolazi samo od prirode; postati dobar je umeće.
Poštenje pobeÄ‘uje sve, pa i zavist.
Poštenje se ne kupuje zlatom.
Poštenje se ne može kupiti jer ga pošten ne prodaje ni za blaga sva golema. A nepošten prod’o bi ga-al’ ga nema!
Poštovanje je veće s razdaljine.
Potrebna su dela, ne reÄi.
Pravda ne gleda na liÄnost.
Pravda ne traži nagradu.
Pravedno je, da onaj koji je imao udeo u dobiti, uÄestvuje i u šteti.
Predsoblje je ukras kuće.
Preko trnja do zvezda.
Prema voću, plodovima, prepoznaješ drvo.
Prepoznavanje uzroka donosi prepoznavanje rezultata.
Preterana briga više upropasti nego koristi.
Pretvarati se svojstveno je Äoveku.
Pridržavaj se onog što je ispravno!
Prijatelj se poznaje u nevolji.
Prijatelji nam nisu uvek iskreni. Ali neprijatelji jesu. Zato iskrenost neprijateljevu iskoristi da svoje mane bolje upoznaš.
Prijateljstvo ima prednost nad rodbinskom vezom.
Prijateljstvo može da postoji samo između dobrih ljudi.
Prilika Äini lopova.
Prilika se teško ukaže, lako gubi.
Priznanja menjaju ljude, ali retko kada na bolje.
Promena godi.
Promena spreÄava prezasićenost.
Propada sve što uÄiniš nezahvalniku.
Prosipanje je poÄetak bede.
Prošlost ne možemo da promenimo.
Protiviti se svakome ružan je obiÄaj.
Pružena odanost, vernost najviše obavezuje na istu odanost.
Prvo gledaj gde ćeš isplivati, pa onda zaplivaj.
Put do zvezda sa zemlje nije komotan.
Rad oplemenjuje.
Radi ljudima ono što želiš da oni tebi rade.
Radije ću biti zdrav, nego bogat.
Rado verujemo u ono šta želimo.
Raduj se kad te hvale, ali samo kad te hvale oni koji ne bi zazirali ni da te ukore ako uÄiniš nešto rÄ‘avo.
Ranije je laskanje bilo smatrano porokom, danas je postalo obiÄaj.
Razum i razboritost su prevashodne osobine vođe.
RÄ‘av je ono miš koji samo jednu rupu ima.
ReÄi odlete, napisano ostaje.
ReÄi podstiÄu, primeri vuku.
Red je da deca poštuju roditelje.
Retko je neko star i srećan istovremeno.
Rodni kraj je sladak.
Sa Äistog izvora teÄe Äista voda.
Sa odvažnošÄ‡u raste hrabrost, s kolebanjem strah.
Sadašnjost je sigurna, budućnost neizvesna.
Sam pojedi što si zakuvao.
Samo onaj koji je slušao zapovedi, zapoveda dobro.
Samo sasvim pokvaren Äovek izdaje prijatelja.
Samo sloga Srbina spasava.
Samohvala zaudara.
SavlaÄ‘uj sve svoje muke srÄanošÄ‡u.
Sila bez razuma ruši se pod vlastitim teretom.
Siromašnome nedostaje mnogo, tvrdici sve.
Sitne stvari zaokupljuju sitne duše.
Skrati svoje brige, da sebi produžiš život.
Skromnost je temelj svih vrlina.
SliÄan se raduje sliÄnom.
Složna braća nove dvore grade, a nesložna i stare razgrade.
Smej se, ako si mudar.
Snaga ćutke i glasno izraženog, ista je.
Sramna je ptica koja ispušta izmet u vlastito gnjezdo.
Sramnije je varati nego biti varan.
Sreća je sa odvažnima.
Sreća nam pribavlja prijatelje, a nevolja ih oprobava.
Srećan je život proveden u skladu sa vlastitom prirodom.
Srećan nikad nije onaj kojeg muÄi što je drugi srećniji.
Starac hvali prošla vremena.
Stare greške se teško ispravljaju.
Stidu se nije moguće nauÄiti, može se samo roditi s njim. Strah zaÄepljuje uši. Stvari postignute silom nisu trajne.
Sudbina može da oduzme malo onom kome je malo dala.
Sunce sija svima.
Sutra, sutra, uvek sutra... tako prolazi vek.
Svaki dan ima svoje darove.
Svaki poÄetak je naporan.
Svaki poltronski govor u sebi sadrži otrov.
Svaki rad traži nagradu.
Svaki uzrast je pogodan za uÄenje.
Svako bi bio savršen, da nema “kad bi...”.
Svako ima svoje greške.
Svako je kovaÄ svoje sreće.
Svako je najbolji tumaÄ svojih reÄi.
Svako ko voli, bori se.
Svako zlo je lako uništiti dok nastaje.
Svakome je svoje drago.
Svakome po zasluzi.
Sve nas primamljuje žudnja za pohvalom.
Sve se može dobiti radom, ništa bez znoja.
Sve što koristi može i da škodi.
Svi smo bar jednom poludeli.
Svi žele da znaju, ali niko ne želi da plaća za to.
Svojstveno je onome ko nanosi štetu da drhti (da se boji).
Svrha prava je savršena pravda.
Šta će slepcu ogledalo? Šta god maca omaci, ono sve miševe lovi.
Šta god radiš, radi sa razboritošÄ‡u i vodi raÄuna o ishodu.
Šta je bilo, bilo je.
Štedeću reÄi, besplatne su.
Štedeti osobe, a govoriti o manama.
Štedeti porobljene i satreti ohole.
Štedi vreme.
Štedljivost je veliki prihod.
Što brzo nastaje, brzo nestaje.
Što ćeš biti veći, tim skromniji budi.
Što je dobro, treba zabeležiti.
Što je nastalo u bitkama, trajaće i nakon njih.
Što ne mogu sam, ne mogu ni uz posredovanje drugog.
Što ne uradiš odmah, može se lako desiti da nećeš nikada uraditi.
Što radiš uz posredništvo drugog, radi sam.
Što se dogodilo, ne može se promeniti.
Što se sprovodi u delo silom, ne traje.
Što si obavezan da platiš, plati sa osmehom!
Što uÄeniji to skromniji.
Tamo gde nije dokazano znanje, pretpostavljamo neznanje.
Tek kad vidiš stvar, iznesi sud.
Teško je razdvojiti istinske prijatelje.
Teško onom ko misli da zna, a ne zna.
Teško onom kod koga se maÄke s miševima okume.
Teško se može naći govor koji nije u skladu s moralom i životom govornika. (ReÄ odaje Äoveka.)
To je gorak, ali dobar lek.
Tražite i naći ćete!
Tražite ono, što je najbolje i najlepše.
Treba da uÄiš dok na svetu postoji nešto što ne znaš.
Treba osuditi sudiju, ako je krivac oslobođen.
Tvrdica uvek nađe razlog da odbije.
TvrdiÄna duša ne može se zasititi nikakvom dobiti.
U Äemu smo grešili u mladosti, to ispaštamo u starosti.
U ljudskom životu ništa nije sigurno.
U miru lavovi, u bici zeÄevi.
U oklevanju Äami opasnost.
U opominjanju smo svi vrsni.
U ozbiljnim stvarima nema mesta za šale.
U svemu je neophodan red.
UÄeni Äovek uvek poseduje bogatsvo u sebi.
UÄenik nije ravan uÄitelju u znanju.
UÄimo na greškama.
UÄtivost je blago koje svako može imati, a što ga više trošiš, sve si bogatiji.
Udružene snage su jaÄe.
Ugovor je dvostrana obaveza.
Ugovore treba poštovati.
Umerene stvari traju.
Uvek je postojala ista mogućnost da se Äuje bilo šta.
Uvreda se sastoji u nameri onog koji vređa.
Uzalud se trudi onaj ko želi da se dopadne svima.
Uzmi svoje, a drugome daj njegovo.
Velikodušnost je znak prijateljstva.
Verni (pouzdani) ortak je sigurno sidro.
Verovati da je moguće pobediti u ratu sedeći ili moliti se, glupost je.
Verujte iskusnome.
Vežbanje dovodi do umetnosti.
Više dobija onaj koji zna i da se oduži, da uzvrati.
Vladar ne treba da žuri s kaznom, no nagradu neka da brzo.
Vladati sobom, najveća je moć.
Voditi u lov pse koji neće da love, glupost je.
Vojska vredi koliko i vojskovođa.
|
Just what I was looking for.
Sve lepo usminkano, a deca gladna. Ag...
8...
meni treba notni zapis ove pjesme &n...
ok je jos viceva treba