Vitamini VITAMINI RASTVORLJIVI U MASTIMA (LIPOSOLUBILNI)
Vitamin A (Retinol)
Vitamin A ima važnu ulogu u funkciji retine (mrežnjaÄe oka). Potreban je za rast i diferencijaciju epitela, kao i za rast i razvoj koštanog tkiva, pravilnu reprodukciju i embrionalni razvoj. Uz neke karotenoide pomaže funkciju imunog sistema i ublažava posledice nekih infektivnih bolesti. Poslednjih godina se intenzivno prouÄava njegova funkcija u zaštiti od nekih malignih bolesti.Vitamin A uglavnom se nalazi u mleku i mleÄnim proizvodima (buteru, siru), žumancetu, nekim masnim ribama i ribljem ulju, koji je najbolji izvor ovog vitamina.Karoteni se nalaze u zelenim delovima lisnatog povrća (spanać, zelje, salate i sl.), šargarepi, žutom voću (kajsija, breskva).Vitamin A i karoteni su termostabilni i otporni pri uobiÄajenoj kulinarskoj obradi. Duže izlaganje sunÄevoj svetlosti i Äuvanje na vazduhu ih razara.Prema preporukama struÄnjaka SZO, potrebe odraslih se kreću izmeÄ‘u 500 i 600 µg vitamina A.Nedostatak vitamina A ugrožava rast. Apetit je slab a postoji i povećana sklonost ka infekcijama, anemiji, slepilu, uz veliku verovatnoću da ta deca umru u detinjstvu. Nedovoljan unos proteina, masti ili cinka može da ugrozi apsorpciju ovog vitamina.Vitamin A može da bude toksiÄan. Akutno trovanje može da se javi ako je doza sto puta veća od preporuÄene i može da prouzrokuje komu i smrt. Samo izuzetno može doći do trovanja usled unosa ovog vitamina hranom. ÄŒešÄ‡e su uzrok dodaci koji mogu da izazovu trovanje. Znaci su muka, povraćanje, glavobolja, slabost, zamućenje vida i poremećaj mišićne koordinacije. HroniÄno trovanje koliÄinama koje su deset puta veće od preporuÄenih mogu da prate gubitak telesne mase, bolovi u mišićima i zglobovima, suvoća kože, poremećaj vida, opadanje kose, kao i osip po koži. Ako trudnice unose velike koliÄine vitamina A (više od 3 000 µg ili Äetiri puta više od preporuka) povećava se verovatnoća za pojavu anomalija kod novoroÄ‘enÄadi.Vitamin D (Kalciferol)Vitamin D održava nivo kalcijuma u plazmi, pomaže graÄ‘u koštanog tkiva, utiÄe na procese stvaranja kostiju. Smatra se da ima znaÄaja za ćelijsku proliferaciju i sazrevanje, ulogu u oÄuvanju imunohematopoeznog sistema i zaštitu kod nekih formi kancera.Iako je vitamin D prisutan u mnogim namirnicama životinjskog porekla (žumance, masne ribe, mleko), unos hranom ima mnogo manje znaÄaja u odnosu na mogućnost stvaranja u koži, usled izlaganja sunÄevom zraÄenju (neophodno je delovanje UV zraÄenja kraćih talasnih dužina).Potrebe odraslih biće zadovoljene ako je unos hranom 5µg dnevno (200 IJ), a za decu, trudnice i dojilje dvostruko više, tj. 10 µg.Vitamin D je bitan za kosti. Nedostatak kod dece praćen je nepravilnim razvojem kostiju-rahitisom. Jedna od mera koja je pomogla da se smanji stopa javljanja rahitisa kod dece je obogaćivanje mleka vitaminom D. Rahitis se Äesto javlja kod dece s poremećajima u apsorpciji masti ili kod vegetarijanaca koji ne piju mleko. Kod odraslih, kao posledica nedostatka vitamina D, javlja se slabost kostiju-osteomalacija, koja je ÄešÄ‡a kod odraslih osoba sa bubrežnom insuficijencijom. Rizik od pojave deficita ovog vitamina postoji kod starijih i zbog smanjene sposobnosti za stvaranje vitamina D u koži, a stare osobe provode malo vremena izlažući telo suncu. Kosti mogu biti slabije i lako lomljive i zbog osteoporoze.U uobiÄajenim uslovima ishrane nema mogućnosti da se ispolje toksiÄni efekti. Ni sinteza vitamina D u koži ne može da stvori toksiÄne koliÄine, jer je stvaranje precizno regulisano. MeÄ‘utim, pri korišÄ‡enju obogaćene hrane i zloupotrebi dodataka može doći do pojave neželjenih posledica: povećane koncentracije kalcijuma u urinu i krvi, deponovanje kalcijuma u mekim tkivima i oštećenja kardiovaskularnog sistema i bubrega.Vitamin E (Tokoferol)Vitamin E ima važnu biološku ulogu u zaštiti ćelijske membrane od oksidativnog delovanja slobodnih radikala (oÄuvanje integriteta ćelijske membrane), ispoljava antizapaljenski efekat, stimuliše imuni odgovor i igra važnu ulogu u sintezi DNK.Masti i ulja su najbolji izvori ovog vitamina (maslinovo ulje, sojino ulje ...). Ostali izvori su povrće, orasi i semenke, obogaćene jestive cerealije, piletina i dr. Obogaćeni tzv. soft margarin je takoÄ‘e odliÄan izvor.PreporuÄen unos iznosi 10 mg α-tokoferola dnevno.Deficit vitamina E se vrlo retko javlja jer je vitamin E prisutan u mnogim namirnicama u dovoljnim koliÄinama. Deficiti su opisani kod prevremeno roÄ‘ene dece, kod osoba koje su dugo bile na ishrani s malo masti ili kod kojih postoji poremećaj u apsorpciji masti. Iako je deficit redak, Äesto se preporuÄuje nadoknada za rast kose, oporavak i održavanje seksualne funkcije i plodnosti, održavanje imuniteta, poboljšanje sportskih sposobnosti, prevenciju kardiovaskularnih i malignih oboljenja i zbog niza drugih poželjnih dejstava.Nema dokaza da je vitamin E toksiÄan. Vitamin KVitamin K ima važnu ulogu u procesu koagulacije krvi (u sintezi protrombina, prokonvertina, faktora IX i faktora X).Nalazi se u namirnicama biljnog porekla (pre svega zeleno lisnato povrće), biljnim uljima i margarinu, fermentisanim sirevima, jetri... Bakterije u debelom crevu mogu da sintetišu vitamin K i to je znaÄajan doprinos raspoloživosti ovog vitamina.Potreba će biti zadovoljene ako ishrana obezbedi 1 µg vitamina K po kg telesne težine. Nešto su veće potrebe kod male dece.Deficit vitamina K se vrlo retko javlja meÄ‘u zdravim odraslim ljudima, a može da nastane pri dugotrajnoj primeni antibiotika koji uništavaju bakterije koje stvaraju vitamin K. Deficit je ÄešÄ‡i kod novoroÄ‘ene dece (jer je transfer vitamina kroz posteljicu skroman), pošto u crevima dece nema bakterija, a ima ga dovoljno u majÄinom mleku.Deficit vitmina K izaziva poremećaj koagulacije krvi i pojavu krvarenja.Neželjeni efekti se mogu javiti samo pri zloupotrebi dodataka, kada se javlja ubrzana koagulabilnost krvi, anemija i oslobaÄ‘anje bilirubina u cirkulaciju. VITAMINI RASTVORLJIVI U VODI (HIDROSOLUBILNI)
Vitamin C (Askorbinska kiselina)Vitamin C je jak antioksidans. Bitan je za stvaranje kolagena, sintezu karnitina, konverziju dopamina u noradrenalin, folne kiseline u folinsku. Vitamin C aktivira enzimske reakcije bitne u procesima stvaranja nekih hormona. Poboljšava apsorpciju non-hem gvožđa. Veruje se da vitamin C u velikim dozama može da spreÄi pojavu nekih virusnih infekcija (obiÄne kijavice, pre svega). Potencijalna uloga vitamina C pominje se i u leÄenju hipertrigliceridemija (masnoća u krvi), kao i nekih formi malignih oboljenja, pri Äemu se raÄuna na koliÄine vitamina C koje su deset i više puta veće od potreba.Vitamin C se nalazi uglavnom u namirnicama biljnog porekla (povrće i voće, posebno citrusno).Kako je vitamin C osetljiv na dejstvo toplote, alkalija i oksidaciju, to se gubi dosta pri uobiÄajenoj kulinarskoj obradi (50% i više). Zato namirnice treba koristiti sveže, izbegavati gnjeÄenje, seckanje i izlaganje vazduhu ili stajanje u vodi duže vreme. ÄŒuvati na hladnom i suvom. Vrlo niske temperature ne utiÄu na vitaminsku vrednost, ako se proces zamrzavanja izvodi pravilno.Dnevne potreba za vitaminom C iznose 60 mg, nešto su veće potrebe pušaÄa, kao i trudnica i dojilja.Brojne su indikacije kada se vitamin C koristi u terapiji, u dozama od nekoliko grama na dan. Pored toga, vitamin C se Äesto dodaje voćnim sokovima drugim proizvodima kao antioksidant da bi se oÄuvao ukus i boja.Deficit vitamina C može da se javi ako je unos vitamina ispod 10 mg dnevno. Kao posledica nastaje bolest skorbut, koja se manifestuje bolovima i otocima zglobova, prelomima kostiju, gubitkom zuba, sitnim kapilarnim krvarenjima, malim kožnim depigmentacijama, krvarenjima iz desni. Nije retkost ni anemija, a moguće su i depresija i histerija. Danas je deficit ovog vitamina vrlo retka pojava i uglavnom ide uz siromaštvo, može da se javi kod odojÄadi hranjenih iskljuÄivo kravljim mlekom, kod alkoholiÄara ili starijih osoba koji su na siromašnoj ishrani.Smatra se da vitamin C nije toksiÄan. Usled velikog unosa smanjuje se apsorpcija, odnosno povećava se izluÄivanje putem bubrega. Iako je relativno atoksiÄan mogu da se jave problemi kod osoba sklonih stvaranju bubrežnih kamenaca ili opterećenju gvožđem.Vitamini B grupeVitamini B kompleksa obuhvataju veći broj supstanci koje se razlikuju i po hemijskoj strukturi i po biološkom delovanju. ZajedniÄki im je jedino izvor – jetra i kvasac. U ovoj grupi se nalazi 11 vitamina.Vitamin Bâ‚ (Tiamin)Vitamin Bâ‚ igra ulogu u metabolizmu ugljenih hidrata, a kao koenzim uÄestvuje u brojnim reakcijama vezanim za pravilnu funkciju mišićnog i nervnog sitema.Vitamina ima dosta u namirnicama, najviše u integralnim žitaricama, leguminozama, kvascu i svinjskom mesu.Preporuke što se tiÄe unosa iznose 0,5 mg/1000 kcal dnevno, za odrasle.Deficit vitamina Bâ‚ opisan je kao bolest beri-beri, što na originalnom jeziku znaÄi „ja ne mogu”, odnosno ukazuje na malaksalost i mišićnu nemoć. Razvijenu sliku karakterišu i poremećaji nervnog i kardiovaskularnog sistema, tako da se javljaju slaba koordinacija, slabosti u rukama i nogama, moguće paralize. Populacija koja je pod rizikom da dobije beri-beri su alkoholiÄari.Nema dokaza da je vitamin Bâ‚ toksiÄan a takoÄ‘e nema dokaza ni da je efikasan u zaštiti zdravlja ako se unosi u većim dozama. Vitamin Bâ‚‚ (Riboflavin)Kao koenzim uÄestvuje u metabolizmu energije i proteina.Glavni izvori ovog vitamina su mleko i mleÄni proizvodi, meso, riba, jaja, zeleno povrće (spanać, kupus, kelj).Odraslim osobama preporuÄuje se unos od 0,6 mg/1000 kcal.Deficit vitamina Bâ‚‚ vodi u stanje poznato kao ariboflavinoza. Praćeno je zapaljenjem oÄiju, usana, usne duplje i jezika, promenama na koži i sluzokožama (tipiÄne promene na uglovima usana).Nisu opisani neželjeni efekti zbog preteranog uzimanja ovog vitamina. Niacin (Nikotinska kiselina) Niacin uÄestvuje u metabolizmu ugljenih hidrata, masti, tkivnom disanju. Veći sadržaj ovog vitamina imaju jetra, meso, mleko, kikiriki, orasi. PreporuÄuje se unos od 15-19 mg niacina dnevno. Deficit niacina je bolest poznata kao pelagra. Rani znaci ove bolesti su umor, gubitak apetita i poremećaj u varenju, praćeni poremećajima poznatim kao 4 D: dermatitis, dijareja, demencija i moguće 4 D (death) – smrt. Nema podataka da su velike koliÄine niacina iz namirnica toksiÄne, ali ako se koriste dodaci mogu se javiti neželjeni efekti, i to: crvenilo kože, trnjenje u rukama i nogama, muka, povraćanje, dijareja, povišen nivo šećera u krvi, poremećaj funkcije jetre.
Vitamin B₆ (Piridoksin) Kao koenzim potreban je za brojne reakcije vezane za metabolizam proteina. TakoÄ‘e, uÄestvuje u sintezi hema (hemoglobina) i hormona. Dobar unos vitamina obezbeÄ‘uje pileće i svinjsko meso, riba, jetra i bubrezi, integralne žitarice, soja, kikiriki, lešnik.
Dnevne potrebe iznose 1.5 – 2.0 mg na dan i direktno su proporcionalne koliÄini proteina u ishrani. Deficit vitamina B₆ je praćen neurološkim simptomima (depresija, glavobolja, zbunjenost), anemijom, mogu se javiti i zaostajanje u rastu, promene na koži i slabije stvaranje antitela.
Neželjeni efekti mogu da se jave ako se unose velike doze ovog vitamina (2-6 g), uglavnom od strane nervnog sistema. Pretpostavlja se da vitamin B₆ može da smanji rizik od kardiovaskularnih bolesti, posebno je efikasan ako se koristi zajedno sa folnom kiselinom i vitaminom Bâ‚â‚‚. Vitaminski dodaci takoÄ‘e mogu biti korisni i u otklanjanju premenstrualnog sindroma, kao i u poboljšanju imunološkog statusa, posebno kod starijih.Vitamin Bâ‚â‚‚ (Kobalamin)Vitamin Bâ‚â‚‚ ima ulogu u sintezi hemoglobina.Prirodno se vitamin Bâ‚â‚‚ sintetiše pod dejstvom bakterija, gljivica i algi i vezan za proteine nalazi se u hrani. Sinteza može da se vrši i u crevima Äoveka, ali je vrlo slaba. ZnaÄajni izvori su jetra, slezina i bubreg, a manje mleko i sir.Dnevne potrebe su 2 µg za odrasle. Vegetarijanska ishrana može da znaÄi rizik za deficit, pa su potrebni dodaci.Nema dokaza da se može javiti nedostatak ovog vitamina, osim kod starijih osoba, vegetarijanaca ili kada je poremećen proces reapsorpcije (oboljenje želuca, uz nedostatak unutrašnjeg faktora). InaÄe, deficit karakteriše pojava perniciozne anemije i neuroloških simptoma (funikularna mijelopatija).Nisu zabeleženi toksiÄni efekti vitamina. Folati (Folna kiselina)Uloga ovog vitamina je vezana za vitamin Bâ‚â‚‚ u sintezi hemoglobina, kao i za proces sazrevanja eritrocita.Folati su rasprostranjeni u namirnicama (zeleno povrće, orasi, zrnevlje, jetra).Dnevne potrebe iznose 150-200 µg, dok su u trudnoći i prvih 6 meseci dojenja dvostruko veće.Nedostatak ovog vitamina može biti praćen anemijom, neurološkim siptomima, rizikom za pojavu kardiovaskularnih i nekih malignih bolesti. Rizik da se javi deficit postoji kod trudnica i prevremeno roÄ‘ene dece, kao i kod starih zbog ishrane siromašne folatima. Deficiti su opisani i kod alkoholiÄara, kao i kod pušaÄa.Nije poznato da je folna kiselina toksiÄna ali se zna da unos većih koliÄina može da maskira deficit vitamina Bâ‚â‚‚
|
Just what I was looking for.
Sve lepo usminkano, a deca gladna. Ag...
meni treba notni zapis ove pjesme &n...
ok je jos viceva treba